28. 01. 2018.
Saopćenje povodom završetka idejnog rješenja i početka izgradnje spomenika žrtvama genocida u Prijedoru
Uspješan poslovni čovjek iz Čikaga gospodin Mirsad Čaušević, preživjela žrtva koncentraconog logora smrti Omarska i autor knjige “Smrt u bijeloj kući”, čiji prihod u cjelosti ide za izgradnju spomenika žrtvama genocida u Prijedoru u saradnji sa Dr. Emirom Ramićem, Direktorom Instituta za istraživanje genocida Kanada i Udruženjem Prijedorčana Čikago pokreću inicijativu za izgradnju spomen obilježja žrtvama genocida u Prijedoru. Incijativa podrazumjeva izgradnju spomenika u Prijedoru ili Čikagu i jednom kanadskom gradu.
Idejno rješenje spomenika, koje objavljujemo na Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta je uradio istaknuti sarajevski arhitekta Faruk Pirić. Iako međunarodni sudovi nisu potvrdili da je bio genocid u Prijedoru za istraživače genocida i nauku o genocidu je potvrđen genocid. Istraživačima genocida i žrtvama genocida ne treba ničija potvrda šta se to stvarno desilo u Prijedoru.
Već su ostvareni mnogobrojni razgovori sa predstavnicima političkog života Čikaga, uključujući i nekoliko oldermena i kongresmenena, koji su izrazili pozitivno mišljenje o samoj ideji, tako da smo optimistični u smislu rješavanja odobrenja za izgradnju spomenika. Njima smo se obratili jer imamo namjeru spomenik graditi u Čikagu i kasnije u jednom kanadskom gradu, jer dozvolu za isti ne možemo dobiti u našem gradu Prijedoru, gdje bi ovaj spomenik ustvari i trebao biti podignut.
Iako je cijeli svijet svjedočio strahotama koje su proživljavali civili prijedorskog kraja, a koje su novinari svjetskih medija zabilježili, žrtve još nemaju spomenik. Ova inicijativa pokušava kroz izgradnju spomenika ovjekovičiti kulturu sjećanja u ime bolje ljudske budućnosti bez genocida. Ubistvo prijedorskih civila je pobjeda nečovječnosti u gradu koji je u agresiji i genocidu dehumaniziran. Grad koji je upotrebom sile i najstrašnijih zločina poslije holokausta u Evropi isključio iz gradskog identiteta, bosanskohercegovačku smisao egzistencije ideje Bosne i Bosanskog duha čiju najvažniju komponentu čini priznavanje, poštovanje i prihvatanje drugog i drugačijeg. Spomenik prijedorskim žrtvama je najbolji korak za ponovnu humanizaciju Prijedora, za ponovno vraćanje ideje Bosne i Bosanskog duha u Prijedor. Ubijene prijedorske žrtve zaslužuju spomen obilježje kao opomenu čovjeku i civilizaciji da se više nikada i nikome ne ponovi strašni zločin genocida.
Pozivamo bosanskohercegovački, posebno bošnjački politički establišment da učine dodatne napore u smislu izdavanja dozvole za izgradnju spomenika, tamo gdje mu je ustvari i mjesto, u gradu Prijedoru. Smatramo da je krajnije vrijeme da se nevino stradalim žrtvama Prijedora ukaže adekvatna počast, da se ovim spomenikom zabilježi zlo koje se dogodilo, da se obezbijedi mjesto gdje će se majke, sestre, sinovi, kćeri, ubijenih žrtava dostojanstveno sjećati i zauvijek njegovati kulturu sjećanja na svoje namlilije.
Ukoliko proradi svijest onih koji su nadležni za odobrenje izgradnje spomenika u Prijedoru, i ako dođe do toga da se izgradnja dozvoli u Prijedoru, mi ćemo u tom slučaju odustati od izgradnje spomenika u Čikagu i Kanadi.
Idejno rješenje spomenika simbolizuje univerzalnost, svetost i vječnost. Simbolika kruga je višeznačna, a označava mjesto gdje nema početka i nema kraja. Bol koju su preživjele žrtve genocida diže se na nivo univerzalne kosmičke boli, te opominje vječno na sva zla koja je ljudska ruka u stanju da napravi. Poruka spomenika je pored dokumentovanog izvještavanja o stvarnom genocidu koji se dogodio na području Prijedora, i opomena čovječanstvu da se takvo zlo više nikad ne dozvoli. Tri figure napravljene od pločastog čelika, materijala koji se (svjesno) mijenja kroz godine, razdvojene velikim zidom koji stremi prema nebu, simbolizuju jednu od mnogih ubijenih i razdvojenih prijedorskih porodica. Otac, bespomoćan klonule glave, sa jedne strane, i majka sa djetetom ispružene ruke prema ocu, osjete njegovu prisutnost i kroz zid koji ih dijeli od „zemlje do svemira“. Slika koja zasigurno nikoga neće ostaviti ravnodušnim, te će potaknuti prolaznike da više saznaju o tom tužnom i mračnom trenutku ljudske historije. Obavezan dio spoem obilježija čini i sadnja čempresa u neposrednoj blizini spomenika. Osim što vizuelno čini pandan visokom zidu i upotpunjuje ga, također je i izuzetno snažan i internacionalan simbol vječnog života (kao što mu i ime kaže). On je jedno od najstarijih stabala na svijetu koje simboliše vječni život i duše umrlih.
U prikački su dvije slike spomenika žrtvama genocida u Prijedoru.
Institut za istraživanje genocida Kanada