Saopćenje IGK povlačenja Merona iz Karadžićevog žalbenog vijeća

01. 10. 2018.
Saopćenje Instituta za istraživanje genocida Kanada {IGK} povodom povlačenja sudije Teodora Merona iz Karadžićevog žalbenog vijeća

Predsjednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMSK) Teodor Meron odlučio je da se povuče sa mjesta predsjedavajućeg Žalbenom vijeću u predmetu Radovan Karadžić. Odluka je usljedila dva dana nakon je Karadžić, koji je u prvostepenom postupku pred Haškim tribunalom osuđen na 40 godina zatvora za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovečnosti, uložio zahtjev da se sudija Meron izuzme iz Žalbenog vijeća.

Nejasne procedure koje ostavljaju prostor za različita tumaćenja i špekulacije u MMKS se kontinuirano i organizovano koriste za nove presedane. Pošto je MMKS prvo prihvatio zahtjev odbrane bivšeg komadanta Vojske entiteta RS, prvostepeno optuženog ratnog zločinca, Ratka Mladića za izuzeće trojice sudaca iz žalbenog postupka, predsjednik MMKS sudija Theodor Meron donio je odluku da se povuče iz žalbenog vijeća koje treba da odluči o žalbama na presudu kojom je prvi predsjednik entiteta RS Radovan Karadžić osuđen na 40 godina zatvora.

Diskvalifikacija trojice sudija iz žalbenog vijeća u predmetu Ratko Mladić i samodiskvalifikacija Teodora Merona, koji je i predsjednik MMKS, iz žalbenog procesa Radovanu Karadžiću, unosi u međunarodne pravosudne institucije, međunarodno pravo i pravdu veliku pometnju, a među žrtvama genocida i istraživačima genocida nemir i sumnju.

IGK još jednom upozorava svijetsku javnost o izuzetno ofanzivnom ruskom uplitanju u sastav žalbenog vijeća MMKS. Odmah nakom prvostepenih presuda protiv Karadžića i Mladića, Ministarstvo vanjskih poslova Rusije je jasno dalo do znanja šta misli o MKTJ i MMKS. U sklopu antibosanske ofanzivne politike, Rusija intezivno lobira i radi za promjene prvostepenih presuda Karadžiću i Mladiću. Radi se o zvaničnim stavovima ruske politike koje država BiH, posebno bošnjački politički faktor, te internacionalna zajednica ne smiju podcjeniti.

Nejasna pravna procedura u radu MMKS i smanjenje njegovog budžeta pod ruskim uticajem, budžeta koji je usvojen tek prije nekoliko mjeseci, ostavlja traga u najvažnijim procesima Karadžiću i Mladiću. Odluka sudije Merona koji istovremeno u svojoj odluci kritikuje odluku Antonetija o suspenziji sudija iz slučaja Mladić, a onda on imenuje sudiju koji ga mijenja je upitna. Nejasno je zbog toga što se odbrana Karadžića obratila upravo “nadležnom sudiji”, a onda Meron sam sebe smijeni, donese odluku, ne čekajući “nadležnog sudiju“, i još imenuje svoju zamjenu. Zašto to nije uradio sudija pojedinac, kao u slučaju Mladić, zašto nema vijeća, da li je Meron mogao ranije formirati vijeće?

IGK smatra da je odluka sudije Merona ne samo proceduralno upitna, već je i suprotna kodeksu međunarodnog prava, suda i pravde. O odlukama u elimninaciji sudija mora se odlučivati u vijećima, imati pravo na žalbu, te eventualno i mjenjati pravila i Statut MMKS. Jer sudije, tužioci i registar su subjekti koji mogu pokretati zahtjeve unutar, ali i van MMKS.

Istraživači genocida, borci za ljudska prava i slobode i posebno žrtve genocida su uznemireni zbog apsurdne odluke sudije Merona. Odluku smatramo suprotnom normama međunarodnog prava koja može imati negativne posljedice kako za drugostepeni postupak protiv ratnog zločinca Karadžića, tako i za međunarodno pravo, istinu i pravdu uopšte. Svjesni da samo subjekti MMKS mogu mijenjati pravila i osigurati da se zaštite sve sudske procedure, IGK traži preispitivanje odluke sudije Merona u ime očuvanja i zaštite integriteta međunarodnog suda, odnosno međunarodne pravde.

Haški tribunal, to jest MKSJ je u prvostepenom postupku osudio Karadžića na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici, progona Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanja stanovništva Sarajeva i uzimanja pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Istraživači genocida i nauka o genocidu su dokazali ulogu Karadžića u genocidu u još sedam bosanskohercegovačkih opština. Pravda za žrtve agresije na BiH i genocida nad njenim građanima zahtijeva prije svega osudu Radovana Karadžića za genocid u Bratunacu, Foči, Ključ, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici Zvorniku i Srebrenici jer su projektanti i izvršioci agresije i genocida u BiH namjerno odabrali bošnjački narod i njegova materjalna, kulturna i duhovna dobra za istrebljenje i uništenje. Jedino tako će istina o agresiji i genocidu pobjediti i pravda za žrtve agresije i genocida biti zadovoljena.

Institut za istraživanje genocida Kanada