Uredio: admin

Umjetničkom karikaturom u borbi za istinu i pravdu – Karikaturom za Kulturu sjećanja na genocid u BiH kao temeljom za bolju budućnost
Imperativ mira trijumfovaće nad interesima agresije i genocida samo ako afirmišemo principe pravednosti i istine. Te principe na umjetnički način upotrebom karikature afirmiše umjetnik Šukrija Meholjić, član Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida Kanada. Kultura sjećanja vrlo je važna za zajednicu, posebno je važna za bosanskohercegovačku dijasporu. Važno je pamtiti historijske i naučne činjenice, informisati i voditi dijalog u zajednicima o agresiji i genocidu u BiH. To je put ka istini i pravdi, ne u ime osvete ili mržnje, već u ime bolje zajedničke bosanskohercegovačke budućnosti kako građana i naroda u BiH, tako i u dijaspori. Kultura pamćenja, kao program opstanka žrtve, mora nadjačati suze, ojačati moral, očvrsnuti ambiciju i postati apsolutni kompas u ponašanju i činjenju svega. Kultura pamćenja će, smatra on, svjedočiti da žrtva nije broj, već je žrtva život, život koji se mora pamtiti suosjećanjem, utoliko više što smo svi mi mogli biti, i svi možemo postati, komadi odjeće koji se vade iz masovnih grobnica. U svakoj je žrtvi ispisan i naš život. Žrtva mora baštiniti i podsticati pisane, umjetničke oblike kulture pamćenja, budući da samo ono što je pisano može emotivno iskustvo prenijeti kroz vrijeme i prostor. Stoga je podsticanje izraza o zločinu jedna od strateških, razvojnih tačaka kulture pamćenja. Imperativ mira trijumfovaće nad interesima agresije i genocida samo ako afirmišemo principe pravednosti i istine. Živimo u periodu u kom se Bosna i Hercegovina nalazi pred sudbonosnom odlukom o izboru sopstvenog trajnog političkog, evropskog opredjeljenja. Krupnu ulogu u ishodu te odluke imaće stav prema istini o zločinima agresija i genocida i pravdi za žrtve tih zločina. Ne uspije li da preispita odluku o podjeli zemlje, države i društva, donijetu Dejtonskim sporazumom, i to na osnovu genocida, dokazanog činjenično kako u cjelini, tako i u svim pojedinim fazama njegovog izvršenja, ne preduzme li potrebne korake za eksplicitnu osudu režima, vlada i država koje su agresiju i genocid koncipirale, planirale i izvršile, Bosna i Hercegovina, odnosno bosanska ideja na kojoj se zapravo i zasniva ideja Evropske Unije, doživjeće težak poraz. Humanističke vrijednosti i ideali bosanske ideje biće potisnuti na margine društvenog života i u centrima političkog odlučivanja. Ako bosanska ideja ostane imuna na pritiske korumpiranih unutrašnjih i vanjskih političkih lobija, ako se inspiriše konceptom politike kao djelovanjem usmjerenim ka ostvarenju dobra svih građana, ona će se reobnoviti i trajno učvrstiti u svome primarnom izvoru i izrazu: poštovanja, priznavanja, prihvatanja i tolerisanja drugog i drugačijeg na principima istine i pravde. U tom slučaju dobovamo punu satisfakciju žrtvama agresija i genocida, afirmišemo principe pravednost i istine. Pravednost će biti uzdignuta u princip bosanske ideje i politike, uzajamno poštovanje i jednakost prava svih građana i naroda postaće načelo regulisanja njihovih uzjamanih odnosa, imperativ mira trijumfovaće nad interesima agresije i genocida.
IGK