Povodom početka nove školske godine Škola bosanskog jezika u Sjevernoj Americi
Bosanski jezik ima svoje utemeljenje u stotinama godina historije Bosne i Hercegovine. To je jezik kojim se legitimira bošnjački narod i integriše bosanskohercegovačka država. U našoj matici se na najgrublji i najsiroviji način negira pravo da se misli i govori bosanskim jezikom. Bosanski jezik je bio, jeste i ostat će ključna dimenzija države Bosne i Hercegovine po kojoj je ona jedinstvenija od svih drugih zemalja sa zajedničkom jezično-govornom supstancom. Zato je očuvanja bosanskog jezika očuvanja bošnjačkog identiteta i države Bosne i Hercegovine. Zato se bosanski jezik treba braniti ne samo u matici, već i u dijaspori. Bošnjaci svoje historijsko pamćenje, svoju kulturnu tradiciju, svoju jezičku i drugu baštinu baziraju na vezi sa državom Bosnom i Hercegovinom, putem bosanskog jezika, koji je međunarodna, historijska činjenica. Bošnjačka dijaspora u Sjevernoj Americi ulaže napore da se odupre jezičkoj asimilaciji. Svjesni da je bosanski jezik vrlo podložan asimilaciji jer je praktički državno nezaštićen jezik, svjesni da bosanski jezik nema onaj tretman koji u civiliziranom svijetu jedan jezik ima, svjesni da u bošnjačkom mentalitetu postoje nedoumice u odnosu na vlastiti jezik, Bošnjaci u Sjevernoj Americi su se organizovano i institucionalno suprostavili nemilosrdnim mehanizmima asimilacionih procesa i organizovali nastavu na bosanskom jeziku. Uskoro starta nova školska godina za učenike koji uče bosanski jezik, bosansku historiju, kulturu, tradiciju. Tako je bošnjačka zajednica u Sjevernoj Americi učinila mali korak u zaštiti jezičnog identiteta. Naravno još mnogo toga treba bolje uraditi kako bi usporili samo iščašenje od svog vlastitog duhovnog, kulturnog, tradicijskog i svakog drugog žilišta. Kroz očuvanje bosanskog jezika, Bošnjaci u Sjevernoj Americi su svjedočili sebe kao narod i Bosnu i Hercegovinu kao državu u kanadskom Kulturnom mozaiku i američkom Melting potu. Bosanski jezik je temelj našeg identiteta i ako ga ne sačuvamo, ne njegujemo i ne prenesemo na naše mlađe generacije, na našu djecu i unuke, a oni dalje, našem narodu ali i našoj zajednici prijeti nestanak i potpuna asimilacija. Naš maternji jezik je i naša važna veza sa domovinom koju smo kao ljudi dužni njegovati. Iz emocijalnih i svakih drugih razloga, jer, domovina je samo jedna. Učimo naš bosanski jezik kao najbolje i najefikasnije sredstvo našeg opstanka ovdje, sredstvo koje štiti od asimilacije dopuštajući integraciju. Nije vrijeme da se pitamo šta je država Bosna i Hercegovina učinila za nas. Vrijeme je da se upitamo šta smo mi uradili za našu državu. Jedan od najboljih odgovora je da naša djeca koja su rođena van naše matice uče i nauče bosanski jezik. Nama koji se nalazimo u dijaspori ostavljeno je u amanet da sačuvamo sve ono što smo ponijeli sa sobom kad smo napustili svoju domovinu. Prisjetite se onog najdražeg blaga kojeg ste ponijeli, onog što vam dušman nije mogao oduzeti kad vas je tjerao sa vašeg ognjišta, a nije ni primjetio da nosite ovo blago. Vi ste ponijeli ono što se oduzeti ne može, ponijeli ste svoju plemenitost, humanost, kulturu, tradiciju, životne priče, doživljaje, sjećanja, historiju i ono najdraže blago, bosanski jezik. Da bi sačuvali sve ovo što smo ponijeli iz Bosne i Hercegovine, treba prvo da sačuvamo i zaštitimo naš bosanski jezik. Bosanski jezik je najbolje i najefikasnije sredstvo bosanskohercegovačkog opstanka u kanadskom Kulturnom mozaiku i američkom Melting potu. Samo putem bosanskog jezika možemo prenijeti svoju kulturu, tradiciju, historiju i ljubav prema domovini, kako bi sljedeće generacije znale svoje porijeklo.
Institutu za istraživanje genocida Kanada
