Zločini u Prijedoru – od “bijelih traka”, logora do stratišta korićanskih stijena
Prof. dr. Fikret Bečirović, Viši naučni saradnik na Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i član Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada
Tako su zločini počinjeni u Prijedoru, prema Kaznenom zakonu BiH, čl.172., čisti oblik aparthejda, koji se može okarakterisati kao krajnje nečovječne radnje, činjene u režiji parainstitucionalnog režima u namjeri potčinjavanja, dehumaniziranja i stvaranja nepodnošljivih uslova za život kako bi se što brže i što okrutnije izvršilo etničko čišćenje nesrpskog etničkog elementa. Na taj način ne samo da se stvorio različit pravni položaj nesrba u odnosu na etničke Srbe, već se ovdje radi o potpunom obespravljivanju nesrba po sistemu “rasnih zakona”, što se vrlo brzo ostvarilo sa zatvaranjima, torturom i egzekucijama u koncentracionim logorima u Omarskoj, Keratermu, Trnopolju, te mnogim drugim mjestima zatvaranja, te strašni zločini prilikom deportovanja prema srednjoj Bosni, posebno na Korićanskim stijenama nadomak Travnika, gdje je u “čast ispraćaja”, na najsvirepiji način bacanjem u provaliju i mitraljiranjem pobijeno preko 200 ljudi.
Prijedorska polja smrti“, autora Avde Huseinovića
Huseinović se u filmu kroz detaljan istraživački rad osvrće na kraći historijat Prijedora do 1992.godine, početak agresije na našu zemlju i okupaciju Prijedora 30.aprila 1992.godine od strane Vojske Jugoslavije i srpskih jedinica pod kontrolom Srpske demokratske stranke (SDS), početak genocida nad Bošnjacima i Hrvatima ovog grada, kroz logore smrti Keraterm, Omarska i Trnopolje, kao i masovna strijeljanja na području Mataruškog brda, Korićanskim stijenama… U samom filmu svjedoči preko trideset ljudi koji su prošli prijedorsku golgotu od maja do septembra 1992.godine, kao i nekolicina istraživača i analitičara, kaže Avdo Huseinović. Britanski novinar Ed Vulliyam, koji je prvi ušao u prijedorske logore početkom avgusta 1992.godine, nedavno je izjavio: “Prijedor je nakon Srebrenice najplodonosnije polje smrti bosanskog rata“. Meni na kraju filma ostale su mnoge stvari neshvatljive i sumnjam da ću ih ikada shvatiti. Dugo će me proganjati neobjašnjiva činjenica da se ovakav genocid dogodi u području koje je bilo simbol antifašizma i bratstva i jedinstva, području koje je iznjedrilo najveći broj narodnih heroja i nosilaca partizanske spomenice iz Drugog svjetskog rata, kao i to kako da se u jednom gradu koji se danas nalazi na 20 kilometara od Evropske unije još uvijek poriče jeziva prošlost, kako ne postoji volja da se suoči sa elitocidom, zasigurno najvećim koji je izvršen nakon Drugog svjetskog rata na evropskom tlu. Mnogo je pitanja bez odgovora koja će još dugo lebdjeti iznad prijedorskih polja smrti.
Prijedor: Dokumentarni film – Prijedorska polja smrti
http://www.prvimart.ba/vijesti/prijedor-dokumentarni-film-prijedorska-polja-smrti
