Mora se zaustaviti razaranje kulturnog pamćenja Bošnjaka i osloboditi ih se od brojnih ideoloških redukcionizama u koje su zavedeni
Institut za istraživanje genocida Kanada i Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike su učestvovali na četvrtom naučnom skupu Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci u organizaciji Kulturne zajednice Bošnjaka Preporod
U glavnom gradu države Bosne i Hercegovine, Sarajevu, 31. 05. 2014. godine održan je Četvrti naučni skup pod naslovom Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci na kojem se vodio znanstveni dijalog o najbitnijm pitanjima aktualnog državnog (nacionalnog), narodnog, društveno-političkog, kulturnog i međuetničkog stanja i događanja. Tom prilikom iskazane su relevantne i znanstveno potkrijepljene tvrdnje o mnogobrojnim događajima i procesima koji na bitan način određuju stanje našeg društveno-povijesnog egzistiranja, države i njenog razvojnog pravca u budućnost. U ovom otvorenom dijalogu, također, jasno se uočila važnost komunikativne zajednice znanstvenika koja slobodno i na znanstvenim istraživanjima zasnovano govori o svim važnim pitanjima povijesnog trenutka države Bosne i Hercegovine i njezinog bošnjačkog naroda. Skup je bio podijeljen na tri korespondirajuća panela.
U državi Bosni i Hercegovini nameće se nužnost ustavne reforme kao osnov ravnopravnosti građana i naroda u Bosni i Hercegovini. To je ključni problem normalizacije građanskog življenja i daljnjeg razvoja bosanskohercegovačke države. Sadašnji Ustav je zarobio državu u kandže etničkog i partijskog vladanja državom kao privatnim posjedom. Mnogi građani su diskriminirani imenom entiteta “Republika srpska” kojim se preferira samo jedan od bosanskohercegovačkih naroda.
Mnogo više se mora raditi na izgradnji evropske države Bosne i Hercegovine kao države ravnopravnih građana i naroda na svakom dijelu njezine teritorije. U tome se mora pokazati odanost i odgovornost na svim razinama društvenog života bosanskohercegovačkih građana. Zato su neophodni kvalitetni zakoni i poštivanje vladavine zakona kao vodećeg principa.
Neophodno je razvijanje komunikacije i otvorenog dijaloga unutar Bosne i Hercegovine, ali i sa prvim okruženjem, Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom, o svim mogućim pitanjima. Polazište svih razgovora je neupitnost opstojnosti države Bosne i Hercegovine, ljudskih i građanskih prava, ravnopravnosti njezinih naroda te predanost borbi za prosperitet države i njezinih građana u budućnosti.
Mora se zaustaviti razaranje kulturnog pamćenja Bošnjaka i osloboditi ih se od brojnih ideoloških redukcionizama u koje su zavedeni. To je kompleksan posao osvještavanja bošnjačkog naroda u novonastalim povijesnim okolnostima.
Pred znanstvenicima je velika odgovornost za razbijanje straha od mišljenja o vlastitoj sudbini i stradanjima. Ta intelektualna borba protiv konformizma i straha da se stradanja, zločini svih vrsta i nataložene traume promisle trebala bi biti kontinuirana i sistematska, organizirana i znanstveno instituicionalizirana. Pored intelektualaca bošnjačka politika i politički djelatnici su najodgovorniji za budućnost države i naroda i moraju biti svjesni svoje povijesne uloge.
