05. 01. 2026.
IGK traži da 9. januar bude dan žalosti u FBiH
IGK je i ove godine poslao prijedlog svim nivoima vlasti u BiH da se 9. januar proglasi danom žalosti. Ovo je treća godina zaredom da IGK dostavlja svoj prijedlog imajući u vidu kontinuitet antiustavnog, antibosanskog, antidržavnog i anticivilizacijskog djelovanja u entitetu RS.
IGK u tekstu prijedloga između ostalog navodi:
9. januar je uvreda za žrtve, međunarodni poredak i međunarodnu pravdu. 9. januar predstavlja popularizaciju genocida, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, silovanja, etničkog čiščenja i mućenja u logorima smrti. Projektantima i izvođačima ove politike na Haškom tribunalu, nacionalnim sudovima država i sudovima u BiH izrečeno je preko hiljadu godina zatvorske kazne. Samo za genocid i druge zločine u Srebrenici do sada su osuđene desetine nalogodavaca i počinilaca na više od 550 godina zatvora.
Presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS) su utvrđena dva zločinačka poduhvata s ciljem stvaranja etnički čistih teritorija u BiH i uništenja međunarodno priznate države BiH.
Realizacija UZP-a započela 9. januara 1992. proglašenjem”države srpskog naroda” u BiH, što je bio uvod u planove razbijanja BiH, praćene zločinima nezabilježenim od Drugog svjetskog rata.
Presudama MKSJ-a je potvrđen međunarodni sukob u BiH jer je cilj bio stvaranje drugih država na teritoriji BiH protivno međunarodno priznatoj državi BiH. Utvrđena su teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na području cijele BiH kao posljedica UZP-ova.
Prema presudama MKSJ-a, prvi zločinački plan, koji je pokrenuo spiralu zločina na području bivše Jugoslavije, a fokusiran prema BiH i Hrvatskoj, pokrenut je od Slobodana Miloševića i njegovih saradnika, uključujući Jovicu Stanišića i Frenkija Simatovića, presuđene pred MKSJ/MRMKS, kao i njegovih saradnika i pomagača u BiH, predvođenih Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem.
U presudama UN-a potvrđeni su svi međunarodni zločini, uključujući zločin genocida u Srebrenici i Istočnoj Bosni. Slobodan Milošević, optuženik MKSJ-a, dogovarao je UZP sa političkim rukovodstvom Srba u BiH. Ključne osobe političkog rukovodstva Srba, kao što su Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Mićo Stanišić i drugi, osuđene su pred MKSJ-om/MRMKS-om za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i učestvovanje u UZP-u kao obliku pojedinačne krivične odgovornosti.
Svi građani BiH su 9. januara 1992. godine, bez obzira na bilo koju pripadnost, postali žrtve takve politike, a 9. januar simbolizuje najmračnija sjećanja žrtava. Naslijeđe 9. januara vidljivo je djelovanjem sudova i institucija UN i EU, koji su formirali MKSJ zbog ugrožavanja mira u svijetu.
Svojim odlukama i rezolucijama na federalnim nivou i na nivou pokrajina, teritorija i gradova Kanada jasno naglašava obim zločina i odgovornost za zločine u BiH. Rezolucija UN-a o Srebrenici, čiji jedan od sponzora je Kanada, predstavlja posljednji i najvažniji primjer djelovanja Kanade i međunarodne zajednice.
Vlada Kanade najoštrije osuđuje obilježavanje 9. januara i traži sprovođenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji je utvrdio da Zakon o praznicima entiteta RS nije u skladu sa Ustavom BiH i Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.
Proglašenjem 9. januara danom žalosti odali bismo počast žrtvama zločina u BiH i poslali jasnu poruku da nećemo tolerisati
historijski revizionizam, glorifikaciju zločinaca, negiranje genocida i negiranje presuda međunarodnih i domaćih sudova.
Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK}
Šta je sve prethodilo 9. januaru
9. januara 1992. proglašena je “Republika srpskog naroda Bosne i Hercegovine”
Tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH donijela je Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine, kao nezavisne cjeline unutar BiH, a s ciljem da je pripoji Jugoslaviji.
Prvo rukovodstvo činili su Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, u Haškom tribunalu kasnije osuđeni za ratne zločine.
8. oktobra 1992. Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine poništava Deklaraciju
Ustavni sud Republike BiH poništava Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u BiH, kao i Ustav Srpske Republike BiH donesen 28. februara 1992.
Poništene su i kasnije primjene tog ustava.
17. januara 2013. Bakir Izetbegović podnio apelaciju za ocjenu ustavnosti
Član Predsjedništva BiH u to vrijeme Bakir Izetbegović, podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima RS-a.
U apelaciji se navodi da “svako određivanje praznika entiteta koji simbolizira samo jedan ili samo dva od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini predstavlja mjere koje vode razlikovanju, isključenju, ograničavanju ili davanju prvenstva, zasnovano na nacionalnom ili etničkom porijeklu.”
23. oktobra 2013. Venecijanska komisija osporila Dan RS-a
Venecijanska komisija je označila Dan RS-a kao diskriminatoran, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja.
Kako se navodi, “utemeljen je na historijskim događajima koji su značajni i važni za samo jedan narod u RS-u, odnosno za srpski narod”.
26. novembra 2015. Ustavni sud BiH prvi put proglasio Dan RS-a neustavnim
“Sud je ocijenio da taj datum nije prihvatljiv za sve građane RS-a, odnosno da ga svi građani ne doživljavaju kao Dan Republike”, rekla je tadašnja sutkinja Ustavnog Suda BiH Suada Paravlić.
Iz suda su naveli i da Narodna skupština RS-a u roku šest mjeseci treba usaglasiti navedeni član Zakona o praznicima RS-a s Ustavom BiH.
Narodna Skupština RS-a je kao odgovor izglasala Deklaraciju kojom odbijaju da ukinu 9. januar kao državni praznik RS-a, kakva god bila odluka Ustavnog suda.
25. septembra 2016. održan referendum o Danu RS-a
Rukovodstvo RS-a je odbacilo odluku državnog Ustavnog suda, a zastupnici Narodne skupštine RS-a usvojili su odluku o raspisivanju referenduma o Danu RS-a u kojoj se navodi da će referendum biti održan 25. septembra i da se raspisuje na cjelokupnoj teritoriji tog bosanskohercegovačkog entiteta.
Predstavnici bošnjačkog naroda u NSRS-u zatražili su od Ureda visokog predstavnika da zaštiti Dejtonski mirovni sporazum.
Za održavanje referenduma vlasti RS-a potrošile su više od 700 hiljada eura. Vijeće za implementaciju mira u BiH u augustu iste godine je pozvalo vlasti RS-a da ne održe najavljeni referendum.
26. oktobra 2016. NSRS usvojio Zakon o Danu RS-a
Nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine ukinuo član Zakona o praznicima RS-a, Narodna skupština donosi Zakon o Danu RS-a, izdvojivši ga iz Zakona o praznicima.
Zakon predviđa da se Dan RS-a obilježava kao sekularni praznik, također 9. januara.
1. decembra 2016. Ustavni sud BiH poništava rezultate referenduma u RS-u
“Odluka RS-a nije u saglasnosti sa Ustavom BiH zato što je njom utvrđeno referendumsko pitanje o kojem već postoji konačna i obavezujuća odluka Ustavnog suda, koju su dužni da poštuju svi organi i institucije javne vlasti.”
29. marta 2019. Ustavni sud BiH osporio Zakon o Danu RS-a
Zahtjev za ocjenu ustavnosti Dana RS-a podnijelo je devet delegata Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda RS.
Ustavni sud BiH je odlučio da 9. januar ne može biti obilježavan kao Dan RS-a.
Uz sve navedeno niko nije odgovarao za nepoštivanje zakona, “gaženje” prava, Ustava države, ali i zbog jačanja secesionističkih ciljeva.
