Turska radio televizija TRT Balkan je objavila Istraživanje Instituta za istraživanje genocida Kanada: Dijaspora želi veće učešće u političkom životu BiH.
Za građane Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu, glasanje na izborima nije samo način učešća u političkom procesu već i način očuvanja veze s domovinom, identiteta i uticaja na život u BiH.
To pokazuju prvi rezultati istraživanja internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida Kanada, provedenog od maja do septembra ove godine među građanima BiH koji žive u desetak zemalja širom svijeta.
Istraživanjem je obuhvaćeno 1.000 ispitanika, a među zemljama su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Njemačka, Švedska, Norveška, Danska, zemlje Beneluksa, Velika Britanija, Francuska, Italija i Australija.
Za građane Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu, glasanje na izborima nije samo način učešća u političkom procesu već i način očuvanja veze s domovinom, identiteta i uticaja na život u BiH.
To pokazuju prvi rezultati istraživanja internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida Kanada, provedenog od maja do septembra ove godine među građanima BiH koji žive u desetak zemalja širom svijeta.
Istraživanjem je obuhvaćeno 1.000 ispitanika, a među zemljama su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Njemačka, Švedska, Norveška, Danska, zemlje Beneluksa, Velika Britanija, Francuska, Italija i Australija.
Direktor Instituta Emir Ramić razgovarao je za TRT Balkan o rezultatima istraživanja. Prema njegovim riječima, među razlozima zbog kojih ispitanici smatraju važnim glasati na izborima izdvajaju se zaštita građanskih prava, potvrđivanje statusa državljanstva i očuvanje identiteta.
Glasanje, kako je rekao, ispitanici povezuju i s mogućnošću uticaja na život članova porodice i prijatelja koji su ostali u Bosni i Hercegovini, ali i sa stvaranjem boljih uslova za eventualni povratak.
„Nama niko ne može stvoriti bolje uslove za povratak ukoliko se dijaspora sama ne angažuje po tom pitanju“, kazao je direktor Instituta, navodeći da ispitanici učešće na izborima vide i kao način ostvarivanja ekonomskog i političkog uticaja dijaspore.
Prema prvim nalazima, među temama koje dijaspora očekuje od institucija BiH izdvajaju se poreske olakšice, pravna sigurnost, programi za mlade i veća institucionalna podrška.
Posebna pažnja posvećena je odnosu diplomatsko-konzularnih predstavništava prema građanima BiH u inostranstvu. Ispitanici, prema riječima direktora Instituta, smatraju da bi diplomatska predstavništva trebala biti bolje povezana s bh. zajednicama u zemljama u kojima djeluju.
Jedan od prijedloga je i formiranje posebnih odjela koji bi se bavili povezivanjem BiH s dijasporom u oblastima poput nauke, kulture, sporta i ekonomije.
„Dijaspora smatra da su diplomatska predstavništva u Bosni i Hercegovini odvojena od dijaspore, od bitnih krovnih organizacija u dijaspori i traže promjenu strukture“, kazao je direktor Instituta.
Jednostavnija registracija i više mjesta za glasanje
Poseban dio istraživanja odnosio se na sam proces glasanja.
Kao jedan od najvećih problema izdvojena je registracija birača iz inostranstva. Među prijedlozima koje ispitanici podržavaju je pojednostavljenje, odnosno automatizacija registracije, ali i njeno potpuno ukidanje kao posebnog koraka pred svake izbore.
Kao primjer, direktor Instituta navodi Kanadu, gdje se birački spisak, prema njegovom objašnjenju, formira bez posebne registracije za svake izbore.
„Eliminisana je registracija. Devedeset devet posto ispitanika od hiljadu na uzorku iz više od deset zemalja traži izbacivanje registracije za izbore i uvođenje sistema kakav je na Zapadu“, rekao je.
Podsjećamo, građani iz dijaspore ovogodišnji proces prijave opisuju kao složen, navodeći probleme s dokazima o adresi boravišta, neusaglašenim potpisima i nepotpunom dokumentacijom.
Među prijedlozima su i uvođenje elektronskog glasanja, olakšavanje glasanja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima te širenje mreže biračkih mjesta u gradovima u kojima živi veći broj građana BiH.
To se posebno odnosi na velike i teritorijalno prostrane zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, gdje dio građana zbog udaljenosti teško dolazi do biračkih mjesta.
Istraživanje je obuhvatilo i pitanje političke zastupljenosti dijaspore, uključujući prijedlog posebnih izbornih jedinica ili kvote za građane BiH koji žive u inostranstvu.
Direktor Instituta naglašava da cilj istraživanja nije vezan samo za predstojeće izbore.
„Cilj ovog istraživanja nije samo ovaj izborni ciklus. Veći cilj ovog istraživanja jesu upravo budući izbori i da neke stvari popravimo“, rekao je.
Konačna analiza, kako je najavljeno, trebala bi donijeti detaljnije i tabelarno prikazane podatke, uključujući moguće rezultate po državama.
https://www.trtbalkan.com/bhsc/article/48da6b1b617c
Analiza istraživanja Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida Kanada povodom predstojećih izbora u Bosni i Hercegovini.
Istraživanje je izvršeno u periodu od maja do septembra 2026. godine.
Istraživački uzorak je 1000 građana Bosne i Hercegovine koji žive u deset država širom svijeta.
Obuhvaćene su države sa najvećim brojem građana Bosne i Hercegovine u njima.
1. Zašto Vam je važno glasati na izborima u Bosni i Hercegovini, iako živite u inostranstvu?
– Očuvanje veze s domovinom i državljanstva, 90% ispitanika
– Očuvanje identiteta: 96% ispitanika
– Uticaj na sudbinu porodice i prijatelja: 83% ispitanika
– Kreiranje uslova za povratak: 93% ispitanika
– Ekonomski i politički uticaj dijaspore: 79%
– Jačanje demokratije: 54% ispitanika
2. Šta očekujete od narednih političkih predstavnika u BiH kada je riječ o odnosu prema dijaspori? Bilo da se radi o promjenama u inostranstvu ili u domovini?
– Promjene u domovini (BiH): 49% ispitanika
– Smanjenje administracije: 57% ispitanika
– Institucionalna podrška: 69% ispitanika
– Poreske olakšice: 99% ispitanika
– Pravna sigurnost: 92% ispitanika
– Programi za mlade: 90% ispitanika
– Reforma ambasada: 97% ispitanika
– Digitalizacija glasanja: 94% ispitanika
– Dvojno državljanstvo: 98% ispitanika
3. . Šta bi BiH mogla konkretno uraditi da veći broj građana koji žive u inostranstvu učestvuje na izborima?
– Pojednostavljenje i automatizacija registracije: 99% ispitanika
– Ukidanje obavezne registracije pred svake izbore: 98% ispitanika
– Uvezivanje sistema CIPS/IDDEEA sa e-Izborima: 95% ispitanika
– Uvođenje novih i modernijih načina glasanja: 89% ispitanika
– Elektronsko glasanje (i-voting): 91% ispitanika
– Širenje mreže biračkih mjesta u inostranstvu: 94% ispitanika
– Reforma izbornog zakonodavstva i politička zastupljenost: 91% ispitanika
– Uvođenje fiksne kvote / posebnih izbornih jedinica za dijasporu: 99% ispitanika
– Olakšavanje prava na dvojno državljanstvo: 98% ispitanika
– Uključivanje mreže DKP-a u rane informativne kampanje: 93% ispitanika
– Partnerstvo sa udruženjima i klubovima u dijaspori: 92% ispitanika
Zašto Vam je važno glasati na izborima u Bosni i Hercegovini, iako živite u inostranstvu?
Glasanje na izborima u Bosni i Hercegovini važno je jer omogućava da direktno utičete na političke promjene, podržite svoju domovinu i zadržite čvrstu vezu s mjestom porijekla, bez obzira na to što živite u inostranstvu.
Zašto je glas iz dijaspore važan?
– Očuvanje veze s domovinom:
Vaš glas pokazuje da i dalje brinete o budućnosti i razvoju zajednice iz koje potičete.
– Uticaj na odluke:
Politike koje se donose u Bosni i Hercegovini utiču na Vašu porodicu, prijatelje i imovinu koja je tamo ostala.
– Demokratska snaga:
Dijaspora čini veliki broj građana čiji glas može donijeti pozitivne promjene i doprinijeti kvalitetnijem upravljanju državom.
– Pravo i odgovornost: Posjedovanje državljanstva donosi vam zakonsko pravo, ali i građansku dužnost da učestvujete u izbornom procesu.
Šta očekujete od narednih političkih predstavnika u BiH kada je riječ o odnosu prema dijaspori? Bilo da se radi o promjenama u inostranstvu ili u domovini?
Od narednih političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini očekuju se konkretni sistemski koraci i tranzicija s deklarativne podrške na praktična rješenja, kako na unutrašnjem planu tako i u diplomatsko-konzularnoj mreži.
Ključna očekivanja i neophodne promjene mogu se podijeliti u dvije glavne kategorije:
– Promjene u domovini (BiH):
Pojednostavljenje administracije i digitalizacija: Ubrzavanje procesa izdavanja ličnih dokumenata, nostrifikacije diploma i dobijanja građevinskih te poslovnih dozvola. Uvođenje e-uprave ključno je za smanjenje birokratskih barijera s kojima se dijaspora suočava.
– Olakšavanje investicija i ekonomska podrška:
Kreiranje sigurnog pravnog okvira, poreznih olakšica i posebnih investicijskih fondova za dijasporu. Očekuje se uspostavljanje “one-stop-shop” ureda za investitore na lokalnom i državnom nivou.
– Reforma biračkog prava:
Pojednostavljenje procesa registracije za glasanje i uvođenje elektronskog glasanja kako bi se masovnije i lakše omogućilo ostvarivanje političkih prava građana u inostranstvu.
– Sistemska strategija i institucionalna saradnja:
Formiranje snažnijeg institucionalnog okvira (poput funkcionalnog ministarstva ili agencije na državnom nivou) koji bi se bavio isključivo mapiranjem ljudskih i ekonomskih potencijala dijaspore te njihovim uvezivanjem s domovinom.
Promjene u inostranstvu (Diplomatsko-konzularna mreža)
– Profesionalizacija DKP mreže:
Imenovanje kompetentnih i proaktivnih diplomata umjesto isključivo stranačkih kadrova. Ambasade i konzulati moraju postati servisi na usluzi građanima, a ne samo administrativni centri.
– Ekonomska i kulturna diplomatija:
Aktivniji rad na promociji bh. privrede, turizma i kulture u zemljama prijema, kao i jače uvezivanje uspješnih poslovnih ljudi i naučnika porijeklom iz BiH.
– Očuvanje identiteta i maternjeg jezika:
Veća podrška i finansiranje dopunskih škola na maternjem jeziku (bosanski, hrvatski, srpski) za nove generacije u dijaspori, kako bi se spriječila asimilacija.
– Pravna pomoć i bilateralni ugovori:
Intenzivniji rad na potpisivanju bilateralnih ugovora o socijalnom i penzionom osiguranju, priznanju vozačkih dozvola i regulisanju dvojnog državljanstva sa zemljama u kojima živi veliki broj bh. građana.
3. Šta bi BiH mogla konkretno uraditi da veći broj građana koji žive u inostranstvu učestvuje na izborima?
Kako bi Bosna i Hercegovina motivisala i omogućila većem broju građana iz dijaspore da učestvuju na izborima, potrebno je sprovesti ključne zakonske, tehničke i administrativne reforme koje bi uklonile trenutne prepreke.
Konkretni koraci koje država može preduzeti obuhvataju sljedeće oblasti:
3.1. Uvođenje pasivne registracije (po automatizmu)
Problem: Trenutno se bh. građani u inostranstvu moraju aktivno registrovati za svaki izborni ciklus iznova, što uključuje popunjavanje obrazaca, prilaganje dokumenata i dokaza o prebivalištu. Ovaj proces odbija i demorališe mnoge potencijalne birače.
Rješenje: Država treba uvesti pasivnu registraciju. To znači da bi se svi punoljetni državljani BiH koji se nalaze u službenim bazama podataka (IDDEEA, evidencije prebivališta/boravišta) automatski našli na biračkom spisku za glasanje u inostranstvu, bez potrebe za ponovnim apliciranjem svake dvije ili četiri godine.
3.2. Olakšavanje glasanja putem pošte i smanjenje troškova
Problem: Slanje glasačkih paketa poštom iz udaljenih zemalja (poput SAD-a ili Australije) često košta i do 50 dolara po osobi. Građani moraju sami snositi te troškove, što glasanje čini ne samo komplikovanim nego i skupim.
Rješenje: Omogućiti biračima da svoje popunjene glasačke koverte besplatno dostave u najbliže diplomatsko-konzularno predstavništvo (DKP) BiH u zemlji u kojoj žive. Nakon toga, DKP bi te koverte organizovano i sigurnim putem (diplomatskom poštom) slao direktno Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) u Sarajevo.
3.3. Širenje mreže biračkih mjesta u DKP-ima
Problem: Broj DKP-a u državama sa velikom koncentracijom bh. dijaspore (npr. Njemačka, Austrija, SAD) je ograničen, a trenutni uslov da se otvori biračko mjesto jeste prijava najmanje 50 birača na toj specifičnoj lokaciji. Zbog udaljenosti konzulata, mnogi odustaju od glasanja uživo.
Rješenje: Otvaranje većeg broja privremenih biračkih mjesta (tzv. konzularnih dana ili mobilnih timova) u gradovima u kojima živi ogroman broj bh. građana, a koji nemaju stalnu zgradu ambasade ili konzulata.
3.4. Uvođenje elektronskog / internet glasanja (I-voting)
Problem: Tradicionalna pošta je spora, skupa i podložna kašnjenjima, dok je fizički odlazak u ambasade logistički zahtjevan.
Rješenje: Po uzoru na države poput Estonije, BiH bi trebala investirati u sigurne platforme za glasanje putem interneta. S obzirom na to da CIK već koristi portal e-Izbori za aplikacije, logičan naredni korak uz visoke standarde cyber sigurnosti i biometrijske identifikacije jeste omogućavanje direktnog glasanja putem interneta.
3.5. Aktivnija uloga DKP-a i institucionalna komunikacija
Problem: Dijaspora se često osjeća zapostavljeno, a informacije o rokovima i procedurama uglavnom šire privatna udruženja građana i klubovi, dok zvanične institucije slabo komuniciraju.
Rješenje: Ambasade i konzulati moraju voditi kontinuirane informativne kampanje tokom cijele godine, a ne samo mjesec dana pred izbore. Potrebno je kreirati jasne upute prilagođene mlađim generacijama (koje su rođene van BiH) te olakšati proces obnavljanja ili vađenja bh. dokumenata, koji su osnovni preduslov za ostvarivanje biračkog prava.
