2. oktobar 2025.
Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira
Ured visokog predstavnika
Emerika Bluma 1
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Vaše ekselencije,
Upućujemo vam hitan apel jer smo zabrinuti zbog prijetnje miru u Bosni i Hercegovini koju su prouzročili nedavni postupci i izjave Milorada Dodika. Trenutna kriza predstavlja rizik od ništa manje nego ponavljanja masovnih zločina i genocida iz 1990-ih.
G. Dodik potkopava vladavinu prava tako što održavanjem referenduma osporava svoju presudu i smjenu sa dužnosti. Nakon presude Dodiku, Narodna skupština Republike Srpske je dodatno eskalirala ustavnu krizu usvajanjem zakona kojima se odbacuje autoritet državnih sudskih i tužilačkih institucija u Republici Srpskoj. Pored toga, g. Dodik je aludirao na dodatni referendum o otcjepljenju, te je tražio i dobio podršku Ruske Federacije. Sve ove aktivnosti koje destabiliziraju državu, ali i regiju, predstavljaju ozbiljnu prijetnju miru i zahtijevaju hitno djelovanje Vijeća za implementaciju mira.
Presuda g. Dodiku je uključivala i jednogodišnju kaznu zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja predsjedničke dužnosti. Dodik je platio kaznu od otprilike 18.660 eura kao zamjenu za jednogodišnju kaznu zatvora, što je dopušteno Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine. Međutim, nakon što mu je Centralna izborna komisija oduzela mandat, g. Dodik je za 25. oktobar organizovao referendum u Republici Srpskoj kojim će se osporiti njegova presuda i smjena. Referendumsko pitanje glasi: „Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku?” Takvo referendumsko pitanje predstavlja drsko odbacivanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini. Dodikov referendum predstavlja opasan presedan i njegovo održavanje se ne bi smjelo dopustiti.
Odmah nakon što je g. Dodik osuđen prvostepenom presudom 26. februara 2025. godine, Narodna skupština Republike Srpske je usvojila zakone kojima se odbacuju svi zakoni i sve odluke Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Državne agencije za istragu i zaštitu (SIPA). Ovo je bio namjerno provokativan čin koji za cilj ima dalje potkopavanje ustavnog poretka. To je bila samo jedna provokacija u nizu pokušaja da se destabilizira država uoči referenduma o otcjepljenju.
Nadalje, nakon drugostepene presude 1. avgusta, presude kojom je potvrđena kazna izrečena Dodiku i koja je dovela do prestanka njegovog mandata, ruski ambasador u BiH je dao izjavu u kojoj osuđuje presudu uz jedva prikrivenu prijetnju. G. Dodik se potom 9. septembra sastao sa Ministrom vanjskih poslova u Moskvi. Ministar Lavrov je dao izjavu u kojoj osuđuje presudu Dodiku, kao i miješanje Zapada u Bosni i Hercegovini. Ministar Lavrov je ponovio podršku predsjednika Putina g. Dodiku i Republici Srpskoj, obećavši nastavak diplomatskih i ekonomskih odnosa. Službena vanjska politika predsjednika Putina je „ujediniti pravoslavlje” dok nastoji pružiti punu podršku „bratskim narodima”. Bojimo se da bi trenutni postupci g. Dodika mogli dovesti do toga da Putin otvori još jedan front na Balkanu.
Jasna je implikacija da Milorad Dodik, Republika Srpska i Ruska Federacija rade zajedno na potkopavanju vladavine prava i destabilizaciji Bosne i Hercegovine kao suverene države. Nadalje, nakon nedavnog sastanka sa g. Dodikom u Beogradu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je dao zloslutnu izjavu da će Republika Srpska „uvijek imati Srbiju iza sebe i da će moći računati na njenu podršku i pomoć”. Stoga upućujemo hitan apel članicama PIC-a da poduzmu mjere kako bi se spriječilo ponavljanje masovnih zločina i genocida u Bosni i Hercegovini. Referendum 25. oktobra treba spriječiti, a prijevremeni izbori za Predsjednika Republike Srpske koje je Centralna izborna komisija raspisala za 23. novembar trebaju se podržati. Potrebno je poduzeti sve neophodne mjere kako bi se spriječilo dalje pogoršavanje političke situacije, uključujući i strateško raspoređivanje EUFOR-ovih trupa.
Hvala vam na brzoj reakciji.
S poštovanjem,
Prof. Dr. David Pettigrew, Profesor na Državnom univerzitetu Southern Connecticut;
Satko Mujagić, magistar prava, bivši logoraš, aktivista za ljudska prava, Nizozemska;
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida, Hamilton, Kanada;
Munira Subašić, Udruženje Pokret „Majke enklave Srebrenice i Žepe”;
Bakira Hasečić, Udruženje „Žena – žrtva rata”;
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida;
Samir Vranović, predsjednik Udruženja „Istina – Kalinovik ‘92”
Safet Alispahić, Vijeće bosanske zajednice Novog Južnog Velsa, Australija;
Ida Sefer, Bosansko-američki institut za istraživanje genocida i edukaciju;
Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca KRUG 99;
Jasna Čaušević, Društvo za ugrožene narode (GfbV), Njemačka;
Patrick McCarthy, Radna grupa za Bosnu i Hercegovinu, St. Louis;
Meho Kapo, MSA arhitekt, Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj, Švedska;
Lejla Pidić, Bosanski kulturni centar, Finska;
Adem Pobrić, predsjednik NVO „For Bosnia”, Brisel, Belgija;
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Beograd, Srbija
Azra Zornić, apelantica pred ESLJP-om s pravomoćnom presudom u predmetu Zornić protiv BiH, članica Associjacije nezavisnih interlektualaca KRUG 99, profesorica socijologije u penziji;
Adnan Mahmutović, profesorica na Univerzitetu u Štokholmu, Švedska;
Dragan Bursać, novinar i pisac;
Bert Bakker, bivši zastupnik u Parlamentu, Nizozemska;
Chris Keulemans, novinar i pisac, Nizozemska;
Christophe Buch, direktor Instituta Hannah Arendt, Mechelen, Belgija;
Dr. Johan de Boose, novinar i pisac, Univerzitet u Gentu, Belgija;
Hariz Halilovich, profesor, Univerzitet RMIT, Melburn, Australija;
Srdjan Šušnica, kulturolog;
Alma Mustafić, preživjela genocida u Srebrenici, predavačica i istraživačica na HU Utrecht, Nizozemska;
Jan Pronk, bivši ministar i zastupunik u Parlamentu, Nizozemska;
Edin Osmančević, freelance debatant;
Suzana Kadirić, aktivistkinja za ljudska prava;
Azra Muranović, zastupnica u Švedskom parlamentu;
Dženan Čišija, zastupnik u Švedskom parlamentu;
Senad Pećanin, advokat, Sarajevo;
Prof. Dr. Erna Rijsdijk, glavna istraživačica istraživačkog projekta Suočavanje sa Srebrenicom, Sveučilište u Amsterdamu / Nizozemska akademija odbrane, potpisuje u osobno ime;
Dubravka Stojanović, historičarka, profesorica na Univerzitetu u Beogradu, Srbija;
Senada Šelo Šabić, naučna savjetnica, IRMO Zagreb;
Dijana Begović, novinarka, Bihać, Bosna i Hercegovina;
Esad Duraković, arabista, profesor emeritus na Univerzitetu u Sarajevu, redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine;
Prof. Dr. Safet Mušić, ekspert za sigurnost, Sarajevo, Bosna i Hercegovina;
Kemal Balihodžić, novinar i publicista, Bugojno, Bosna i Hercegovina;
Suad Haznadarević, istraživač i publicista, Bugojno, Bosna i Hercegovina;
Duhan Sirađ, pisac, predsjednik Bosanskog akademskog društva u Beču, Austrija;
Prof. Dr. Senadin Lavić, profesor na Univerzitetu u Sarajevu, Bosna i Hercegovina;
Prof. Dr. Hazim Bašić, profesor na Univerzitetu u Sarajevu, Bosna i Hercegovina;
Emir Medanhodžić, istraživač i publicista, Sarajevo, Bosna i Hercegovina;
Abdulah Daul, diplomirani ekonomista, profesor na Univerzitetu u Sarajevu, Bosna i Hercegovina;
Fuad Đidić, diplomata i publicista, Sarajevo, Bosna i Hercegovina;
Prof. Dr. Fuad Džaka, ekspert za sigurnost, Sarajevo, Bosna i Hercegovina;
Ahmed Kico, ekspert za sigurnost, Sarajevo, Bosna i Hercegovina;
Mulo Hadžić, publicista, Donji Vakuf, Bosna i Hercegovina;
Emsuda Mujagić, Udruženje žena “Srcem do mira”;
Ružica Čubela, predavač na Univerzitetu u Beču i IUS u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
cc
Dr. Michael O`Flaherty
Ured komesara za ljudska prava
Vijeće Evrope
Strazburg, Francuska
G.Volker Türk
Ured visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR)
Ženeva, Švicarska
1
