Uredio: admin

31. 05. 2017.

Saopćenje Instituta za istraživanje genocida, Kanada
U ime solidarnosti sa žrtvama genocida u Prijedoru kanadski grad Hamilton se uključio u kampanju Međunarodni dan bijelih traka

Povodom 25 godina od početka genocida u Prijedoru i 25 godina od prijedorskih bijelih traka na prijedlog članice Skupštine grada Hamiltona Maria Pearson, gradonačelnik Hamiltona Fred Eisenberger je po drugi put uzastopno uključio Hamilton u kampanju Međunarodnog dana bijelih traka. Na velikom skupštinskom, elektronskom panou, ispred zgrade Skupštine grada Hamiltona na dan 31. maj je u znak podržavanja kampanje Međunarodnog dana bijelih traka napisano:

“Hamilton podržava Međunarodni dan bijelih traka”

Želja nam je da građani Hamiltona i Kanade postanu svjesni u kojim razmjerama se dogodio zločin genocida u Prijedoru i na cijeloj teritoriji BiH. Uspjeli smo skrenuti pažnju javnosti Hamiltona i Kanade na diskriminaciju žrtava u Prijedoru. Naša poruka o činjenicama, o zločinima i kontinuiranoj dehumanizaciji nesrpskog stanovništva u Prijedoru obišla je Kanadu. Kanada je jedna od rijetkih država čija vlada je podržala kampanju Međunarodni dan bijelih traka. Danas se Međunarodni dan bijelih traka obilježava širom Kanade. Centralna ovogodišnja komemoracija je održana u največem kanadskom gradu, Torontu, na kojoj je više stotina ljudi, žena, djece i preživjelih žrtava genocida učestvovalo u širenju poruke Međunarodnog dana bijelih traka.

Dan bijelih traka je simbol borbe za istinu i pravdu, za ljudska prava i slobode žrtava i svih poniženih, za dostojanstvenu kulturu pamćenja, ne zbog osvete već zbog bolje budućnosti u kojoj će istina i pravda biti put zajedničkog života. Dan bijelih traka je aktivno suprostavljanje diskriminaciji, ponižavanja, dehumanizaciji žrtava i njihovih organizacija, misija borbe za dostojanstvo, slobode i prava žrtava, borba protiv poricanja genocida u Prijedoru i BiH. Dan bijelih traka je i u funkciji prevencije da se to nikom i nikada više ne ponovi genocid.

Profesor Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, zahvalio se odbornicima Skupštine grada Hamiltona na podržavanju kampanje Međunarodni dan bijelih traka u znak sjećanja na genocid koji se desio u Prijedoru. “Od političkih, akademskih i pravnih pojedinačnih i kolektivnih subjekata u svijetu tražimo da učine hitne dodatne napore da se bezuslovno ispoštuje pravedna borba prijedorskih žrtava i svjedoka agresije i genocida za sjećanje na istinu i pravdu bez kojih nema pomirenja i sretnije zajedničke budućnosti svih građana Prijedora i BiH.”, naglasio je Ramić.

Podsjećamo svjetsku javnost da su genocid i drugi oblici zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava na području općine Prijedor trajali kontinuirano u periodu 1992 – 1995, kada je ubijeno 102 djece, 256 žena (ukupno 3.173 civila), 31.000 ljudi je zatočeno u koncentracionim logorima smrti, 53.000 osoba su žrtve progona i deportacije. U samo tri mjeseca je istrijebljeno 94 posto Bošnjaka i Hrvata. U Prijedoru je izvršen masovni zločin genocida, kulturocida, ekocida, etnocida, urbicida, elitocida, masovno, namjerno, organizovano ubijanje, protjerivanje, silovanje prije svega, Bošnjaka, a zatim i Hrvata. Institucionalno uvođenje bijelih traka za nesrpski živalj značilo je, ništa manje no dozvolu za “slobodan lov” na dojučerašnje komšije i prijatelje, a sada odjedanput do dna ponižene ljude, koji su sa tim obilježjem za tu aparthejdsku vlast postali neljudi i koji su na taj način pripremljeni za odstrel. Tako je te ljude svako od tih žestokih fašista mogao hapsiti, proganjati, pljačkati, ubijati i razna zvjerstva činiti jer su ti ljudi bili van zakona. Tako su ubistva Bošnjaka i Hrvata vršena svuda. Tijela ubijenih, prema svjedočenjima, ležala su danima posvuda, a onda su ih zarobljeni logoraši skupljali na kamione, koji su ih odvozili u nepoznatom pravcu. Na isti način kako su taj ojađeni nesrpski živalj stavili van zakona, tako su i njihova vjerska, kulturna i ekonomska dobra takođe bila van zakona, te shodno tome stavljena na raspolaganje rušilačkim strastima kako pojedinaca, tako i institucijama i organina paradržavnih vlasti Prijedora i paradržavne tvorevine Republike Srpske.

Danas se kontinuitet te zločinačke ideje ogleda u masovnom kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda prognanika i povratnika, preživjelih žrtava i svjedoka genocida. Dvadeset i pet godina kasnije, u Prijedoru se i dalje negira genocid. Bez suočavanja sa tom strašnom istinom, njegovog priznanja i prihvatanja, Prijedor će i dalje biti bez bolje zajedničke budućnosti.

Podsjećamo vas da je gradonačelnik Eisenberger našoj zemlji čestitao Dan nezavisnosti i Dan državnosti, te odao počast i žrtvama srebreničkog genocida

Institut za istraživanje genocida Kanada