Uredio: admin

Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK} je počastvovan članstvom gospođe Christina Doctare u Internacionalnom ekspertnom timu IGK, plemenite osobe koja je vratila Nobelovu nagradu za mir zbog Handkea. IGK je dobio ekskluzivno pravo od junakinje Christine Doctare da objavi njenu knjigu „Kad od čovjeka očekuješ da bude muškarac“, koja je ovih dana prevedena na bosanski jezik. Gospođa Christine Doctare je u pismu IGK napisala sljedeče: ” Duboko sam počastvovana članstvom u Internacionalnom ekspertnom timu Instituta za istraživanje genocida Kanada, renomirane naučno istraživačke institucije. Imajući u vidu izuzetno važnu, plemenitu misije IGK ustupam svoju knjigu za objavu na vašoj web stranici jer smatram da putem IGK knjiga i moj rad u oblasti ljudskih prava i slobda može doći do naučnika, istraživača i boraca za ljudska prava i slobode širom svijeta”.
“Jesam, ja sam dobila Nobelovu nagradu 1998, kao član mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Ali, vraćam je večeras. Ja sam svjedokinja onoga što se dešavalo za vrijeme rata na Balkanu. Bila sam tamo i nisam mogla pomisliti da ću 27 godina poslije stajati ovdje i svjedočiti da se ovo upravo dogodilo. Handke je neko ko negira sve što sam iskusila i vrlo sam uznemirena, jer je ovdje riječ o genocidu!” Ovim se riječima Šveđanka najvećeg srca Christina Doctare obratila prisutnima na protestu u Stockholmu, simbolično vraćajući svog “Nobela” u trenutku dok ga je švedski kralj uručivao Peteru Handkeu. U pismu Švedskoj akademiji IGK je napisao: “Zgroženi smo time što ste Nobelovu nagradu za književnost ove godine uručili Peteru Handkeu, čovjeku koji negira od oba međunarodna suda presuđen genocid u Srebrenici, koji negira opsadu Sarajeva, granatiranje Dubrovnika, i koji je bio veliki prijatelj optuženog ratnog zločinca Slobodana Miloševića”.
Bila je prva žena iz Švedske koja je služila u snagama Ujedinjenih naroda.1992. godine postaje prva osoba koja je prijavila da se u BiH događa sistematsko seksualno nasilje i silovanje žena i djevojčica. Bila je i ekspertica koju je angažirao Haški tribunal.

Poruka novinara i publiciste MIRALEMA BEGIĆA

Kao novinar sa bogatim iskustvom izvještavanja (35 godina u novinarstvu, od toga 2,5 godine pripadnik ARBiH i ratni izvještač), počastvovan sam da budem član izuzetno značajnog Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida Kanada.

Na žalost živim u zemlji u kojoj su počinjeni genocid(i), a koji se od kreatora genocida itekako negiraju u nastojanju prekrajanja(h)istorije. Osnovni moto koji mi daje snagu da se na svjetlo dana iznese istina i samo istina(što i jeste geslo u radu novinara), jeste misija koju radi Institut za istraživanje genocida u Kanadi. Zbog društveno-političkog uređenja BiH, njena akademska zajednica u zemlji i uopšte društvo i demokratska javnost u bh javnom prostoru nisu se dovoljno zalagali da se konačno nakon 25 godina od genocida u Srebrenici stvari povjesno poslože, radi budućnosti ove zemlje i budućih generacija. U tome veliku podršku negatorima genocida daje i Međunarodna zajednica, jer za partnere uzimaju upravo kreatore genocida ili njihove poštovaoce. Iskreno sam se nadao da će presude ratnim zločincima staviti tačku na karakter agresije na BiH. Pisao sam o tome, a o svemu svjedoči i moja neprocjenjiva arhiva sa kojom raspolažem. U BiH postoji samo jedna istina o dešavanjima iz perioda 92-95, a faktički živimo sa „tri istine“, tako da se svjesno stavlja u stranu pravo stanje stvari (prava istina), prešućuju dešavanja iz tog perioda i nema ih u udžbenicima novije (h)istorije. Žalosno je što je to podržala i Međunarodna zajednica, umjesto da je na bazi presuda Haškog tribunala i sudova za ratne zločine konačno stvari nazvala pravim imenom.

Jednu malu, ali veliku iskru kao baklja u objelodanjivanju istine dala nam je švedska humanitarka, ljekar psihoterapeut, veliki borac za ljudska prava gospođa Christina Doktare koja nam je ponudila knjigu na švedskom jeziku pod nazivom „Kad od čovjeka očekuješ da bude muškarac“, a moja malenkost sa saradnicima, supružnicima Ahmetom i Zlatom Fetić(ovaj bračni par stipendira dvoje srebreničke djece-bliznace čiju su majku silovali), te izdavačem knjige na bosanaskom jeziku NTV Smart Tešanj i njenim vlasnikom Sedžadom Ibrahimkadićem, uz podršku ovdašnjih donatora prihvatili smo se posla i knjigu priredili za bh čitaoce, ali i za sve ljude koji baštine istinu.

Christina Doctare je dobitnik kolektivne nagrade 1988.godine za misiju UN na Kipru u kojoj je sudjelovala, a u znak protesta za dodjeklu književne nagrade austrijskom spisatelju Peteru Hankenu, poštovaocu lika i djela nepresuđenog ratnog zločinca Slobodana Miloševića demonstrativno je vratila Nobelovu nagradu rekavši da ne želi biti u istoj ekipi dobitnika ove nagrade sa njime. Osim toga obavezala se svjedočiti o kršenju ljudskih prava na prostorima Hrvatske i BiH dokle god bude živa, jer je u periodu 92-95 kao član misije WHO (Svjetske zdravstvene organizacije) vidjela puno toga. Međunarodni sud za područje bivše Jugoslavije (MKTJ) je zaključio da se silovanje može tretirati i kažnjavati kao još teži zločin. Silovanja, prije svega Bošnjakinja, u BiH predstavljala su zločin protiv čovječnosti zato što su počinjena u okviru sistematskih napada na civile i zato što su imala karakteristike porobljavanja. Tako su seksualni zločini prvi put u historiji međunarodnog prava tretirani kao najozbiljniji zločini sami po sebi, a ne kao prateća pojava rata. Istovremeno je MKTJ pravno razjasnio što znači seksualno porobljavanje. Istaknuti su sljedeći elemente porobljavanja: činjenica da su Bošnjakinje bile zarobljene, da su morale činiti što god im se naredi uključujući kuhanje i čišćenje, da su srpski vojnici polagali isključiva prava na određene djevojke koje su im stalno bile na raspolaganju, da su vojnici uzimali novac kad bi ih davali drugim na silovanje, te da one nisu imale nikakvu kontrolu nad svojim životima. Ponižavanje žrtava silovanja, odnosno žrtava agresije i genocida je ravno zločinu, ravno prizivanju novih zločina, udar na istinu i pravdu. Izuzetno važan doprinos nastavku borbe za istinu o agresiji i genocidu u BiH i pravdu za žrtve tih zločina, ne u ime osvete, već u ime bolje budućnosti kako BiH, tako i čovjeka i civilizacije uopšte daje “Monografija o ratnom silovanju i seksualnom zlostavljanju u ratu u BiH, autorice Salihe Đuderija i koautorice predsjednice Udruženja “Žena-žrtva rata” Bakire Hasečić.

Kompletna knjiga „Kad od čovjeka očekuješ da bude muškarac“, autorice Christina DoktareChristina Doctare FINAL (1)

Christina Doctare FINAL (1)