Uredio: admin

Recenzija za knjigu “Ne zaboravi Srebrenicu”/”Do not forget Srebrenica” autora Šukrija Meholjić

Prošlo je dvadeset pet godina od jula 1995. godine u Srebrenici. Brojna pitanja i dalje traže odgovore! Šta je naš život poslije toga? Kuda ide naša egzistencija dvadeset pet godina poslije genocida? Šta je to naša budućnost poslije genocidnog zaokruženja stradanja Bosne i Hercegovine u Srebrenici? Odgovor na pitanja daje Šukrija Meholjić u svojoj novoj knjizi pod naslovom “Ne zaboravi Srebrenicu”/”Do not forget Srebrenica”.

U knjizi “Ne zaboravi Srebrenicu”/”Do not forget Srebrenica”, Srebrenica se pojavljuje kao mjesto stravičnog zločina genocida i simbol stradanja svih okupiranih gradova u Bosni i Hercegovini. U Srebrenici se zaokružuje i dovršava barbarski pohod ekspanzionističkog režima koji je ognjem i mačem pravio Veliku Srbiju. Srebrenica je čvorno mjesto mape i mreže zločina nad Bošnjacima.

Šukrija traži odgovor na pitanje: Da li smo nakon dvadeset pet godina svjesni šta nam se desilo i šta nam se dešava? Da li imamo snage da mislimo u postgenocidnoj egzistenciji? Imamo li volje da prevaziđemo poziciju žrtve u kojoj smo zatočeni? I daje odgovor. Genocid u Srebrenici predstavlja zaokruživanje procesa zločina nad Bosnom i Hercegovinom i njezinim građanima – dovršenje projekta „čiste“ srpske teritorije u Bosni i Hercegovini. Sasvim je jasno da se taj proces nije mogao sprovesti bez režima optuženog ratnog zločinca Slobodana Miloševića u Beogradu. Danas srbijanska vlast vrlo uspješno svu odgovornost za genocid u Bosni i Hercegovini podmeće bosanskim Srbima koji su Dejtonski sporazum o miru pretvorili u sredstvo gušenja države Bosne i Hercegovine.

Šukrija traži korijene neodgovornost prije svega intelektualaca prema stradanju Srebrenice i genocidu koji je potopio humanističke nade svijeta. Šukrija traži precizno imenovanje zločina. Ne bi smjeli Srebrenicu, kao simbol stradanja i mjesto gdje se genocid pokazuje u najstrašnijem obliku, pretvoriti u priču o broju stradalih, prepirku o brojkama, jer sadržaj Srebrenice ne može biti sveden na statističke podatke koji, naravno, imaju svoje mjesto u cjelini sprovedenog zločina genocida. Genocid u Srebrenici, također, ne može se koristiti u političke svrhe i manipulacije u borbi za pozicije vlasti bošnjačkih političara, s jedne strane, niti se može negirati u iste svrhe s druge strane.

Genocid nad Bošnajcima Srebrenice je i sastavni dio evropske svijesti i savjesti. Šukrija upozorava da je pitanje genocida, ustvari, pitanje cijelog čovječanstva. Genocid u Srebrenici treba posmatrati na evropskom i svjetskom nivou, u okviru internacionalnog prava, Povelje UN, Evropske Unije, a nikako genocid svoditi na manifestacije jednom godišnje na dan 11. juli.

Genocid u Srebrenici se mora prije svega vezati za državu Bosnu i Hercegovinu. Kompleksnost pitanja o genocidu zahtijeva da na više razina govorimo i djelujemo, a jedna od njih književna je izuzetno važna da bi se deblokirale zatomljene informacije o počinjenom genocidu nad Bošnjacima. Književna riječ Šukrije deblokira činjenice i informacije o genocidu – o tome ko je počinio genocid, ko je žrtva genocida, u kojoj zemlji je izvršen genocid i koji su ciljevi genocida. Šukrija u svojoj knjizi polazeći od činjenice da genocid udara u same temelje društva traži etičku odgovornost u kojoj bi spremnost da se kolektivno priznaju zablude otvorila mogućnosti ostvarenja demokratskog društva i njegovih vrijednosti.

Poruka Šukrije je da ne smijemo genocid nad Bošnjacima u Srebrenici pretvoriti u manifestacije obilježavanja genocida, a ništa ne poduzimati na strani prava i pravde. Djelo genocida se mora sankcionirati idejno, po ličnostima i faktički po ustroju države Bosne i Hercegovine.

Imajući sve navedeno prepuručujem štampanje ove značajne knjige.

Akademik Emir Ramić
Hamilton, Kanada
22. 02. 2020