25. godišnjica zločina: Zločin u Ahmićima je ušao u historiju kao jedna od najstrašnijih ilustracija nečovječnosti
Zločin u Ahmićima – dokaz agresije Hrvatske na BiH – MKTJ
Zločini nad Bošnjacima u Ahmićima, 16. aprila 1993, planirani su i pripremljeni, te izvršeni organizirano i sistematski. Oni su jedan od najstravičnijih zločina počinjenih nad Bošnjacima za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Na primjeru zločina u Ahmićima Haški tribunal je utvrdio da je Republika Hrvatska izvršila agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu, čime je oružani sukob dobio karakter međunarodnog oružanog sukoba „i to zbog direktne umiješanosti Hrvatske vojske (HV) i zbog postojanja opće kontrole Hrvatske nad snagama i vlastima bosanskih Hrvata.“ Za zločine u Ahmićima do sada je odgovaralo osam osoba, od čega samo dvije za direktno učešće u zločinu, a šest po komandnoj odgovornosti.. Bilans “operacije Ahmici” je, pred Tribunalom, sveo britanski major Tjudor Elis. Njegovom vodu je, naime, bio poveren mucan zadatak izvlacenja tela poginulih iz spaljenih kuca u Ahmicima. Izvukli su, ukupno, 96 ugljenisanih leseva. O prirodi rata u Bosni – u kojoj je proveo ukupno 6 meseci: 4 u Vitezu i 2 u Tuzli – najbolje govori sledeca izjava britanskog majora: “Tokom citavog tog vremena, nisam video ni jednog ubijenog vojnika. Ali sam video na desetine mrtvih civila!”
Zločini nad Bošnjacima u Ahmićima, 16. aprila 1993, planirani su i pripremljeni, te izvršeni organizirano i sistematski. Oni su jedan od najstravičnijih zločina počinjenih nad Bošnjacima za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Na primjeru zločina u Ahmićima Haški tribunal je utvrdio da je Republika Hrvatska izvršila agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu, čime je oružani sukob dobio karakter međunarodnog oružanog sukoba „i to zbog direktne umiješanosti Hrvatske vojske (HV) i zbog postojanja opće kontrole Hrvatske nad snagama i vlastima bosanskih Hrvata.“
Za zločine u Ahmićima do sada je odgovaralo osam osoba, od čega samo dvije za direktno učešće u zločinu, a šest po komandnoj odgovornosti.
Institut za istraživnje geocida, Kanada podržava Inicijativu mladih za ljudska prava kojom se apelira na predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović da oduzme odlikovanja osuđenicima za ratne zločine počinjenim tokom agresije Republike Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu te da se zajedno s premijerom izvinu žrtvama na 25. godišnjicu zločina u Ahmićima, u ponedjeljak 16. aprila. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, prema saznanjima Inicijative mladih za ljudska prava, još uvijek nije oduzela odlikovanja Dariju Kordiću koji je davne 2004. osuđen na 25 godina zatvora za zločine počinjene u Ahmićima. Odlikovanja nisu oduzeta ni petorici ostalih osuđenika za ratne zločine u Bosni i Hercegovini: Jadranku Prliću, Slobodanu Praljku, Brunu Stojiću, Milivoju Petkoviću i Valentinu Ćoriću. Najviši dužnosnici Republike Hrvatske, predsjednica i premijer, dužni su ispričati se žrtvama u Ahmićima te osuditi i distancirati se od zločinačke politike vrha Hrvatske prema Bosni i Hercegovini 1993.-1994. Iskreni čin žaljenja i isprike doprinio bi kulturi poštivanja žrtava te odgovornom suočavanju s prošlošću uz jasnu i nedvosmislenu poruku da se rat i zločini više nikada ne smiju ponoviti.
