Uredio: admin

31. 05. 2018.

Saopćenje Instituta za istraživanje genocida Kanada

Hamilton se kontinuirano uključuje u kampanju Međunarodni dan bijelih traka – Hamilton jedini grad u dijaspori koji podržava bosansku kulturu pamćenja i bosansku državu

Kanadski grad Hamilton se kontinuirano prisjeća 3.176 ubijenih Prijedorčana, među kojima je 102 djece. “Dan bijelih traka 31. maj”, koji je već odavno prerastao i Prijedor i BiH, i ove godine bit će obilježen odlukom gradskih vlasti Hamiltona . Na prijedlog članice Skupštine grada Hamiltona Maria Pearson, gradonačelnik Hamiltona Fred Eisenberger je ponovo uključio taj grad u kampanju Međunarodnog dana bijelih traka. Na velikom skupštinskom elektronskom panou ispred zgrade Skupštine grada, u znak podrške žrtvama genocida u Prijedoru napisano je:

“Hamilton podržava Međunarodni dan bijelih traka”.

Još od 2016. godine Hamilton, u ime solidarnosti sa žrtvama zločina u Prijedoru se uključio u kampanju Međunarodni dan bijelih traka. Građani tog grada i Kanade postaju svjesni u kojim razmjerama se dogodio zločin genocida u Prijedoru i na cijeloj teritoriji BiH. Bijele trake su jedan od dokaza namjere da se u Prijedoru počini genocid, jer se obilježila grupa na vidljiv i jasan način zbog istrebljenja i progona s tog teritorija. Do sada je izvršena 51 pravosnažna presuda, a zločinci osuđeni na 770 godina. Ne postoji grad u svijetu u kojem živi toliko građana koji su osuđeni za ratne zločine nad komšijama. Još se vodi 37 procesa na Sudu BiH.

Institucionalno uvođenje bijelih traka za nesrpski živalj značilo je, ništa manje no dozvolu za “slobodan lov” na dojučerašnje komšije i prijatelje, a sada odjedanput do dna ponižene ljude, koji su sa tim obilježjem za tu aparthejdsku vlast postali neljudi i koji su na taj način pripremljeni za odstrel. Tako je te ljude svako od tih žestokih nacionalista mogao hapsiti, proganjati, pljačkati, ubijati i razna zvjerstva činiti jer su ti ljudi bili van zakona. Tako su ubistva Bošnjaka i Hrvata vršena svuda. Tijela ubijenih, prema svjedočenjima, ležala su danima posvuda, a onda su ih zarobljeni logoraši skupljali na kamione, koji su ih odvozili u nepoznatom pravcu.

Danas se kontinuitet agresivno genocidne ideje u Prijedoru ogleda u masovnom kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda prognanika i povratnika, preživjelih žrtava i svjedoka genocida. Frustrirane općinske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadašnjih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata te pružile ruku pomirenja i pokajanja. To pokazuje i odnos prema preživjelim žrtvama kojima se onemogućava da govore javno o zločinima i obilježavanju istih čime im se uskraćuje jedno od osnovnih ljudskih prava, pravo na slobodu govora i pravo na sjećanje. To je očiti dokaz da se agresija i genocid u Prijedoru nastavljaju drugim sredstvima, da fašistička ideja „cilj opravdava sredstva“ ima svoj kontinuitet u Prijedoru. Poricanje agresije i genocida i poricanje nepobitnih fakata o počinjenim zločinima Jugoslovenske narodne armije, vojske i policije entiteta Republike Srpske, vojske i policije Srbije i Crne Gore, dobrovoljačkih grupa i formacija, ništa drugo ne može značiti do nepromijenjen stav prema Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru, koji prema toj nacionalističkoj ideologiji nemaju mjesta na teritoriju Prijedora, koju su Srbi i Crnogorci zacrtali samo za sebe.

Dan bijelih traka ostaje stalni simbol borbe u svijetu protiv kontinuiranog negiranja zločina genocida u Prijedoru, protiv policijskih zabrana komemorativnih skupova žrtava u Prijedoru, protiv kontinuiranog odbijanja lokalne vlasti da dozvole izgradnju memorijala civilnim žrtvama. Dan bijelih traka je takođe simbol borbe za istinu i pravdu, za ljudska prava i slobode, za priznavanje, poštovanje, prihvatanje i tolerisanje drugog i drugačijeg u čitavom svijetu. Prijedorski lokalni politički establišment treba znati da protiv svojih neljudskih i anticivilizacijskih odluka imaju mnoge koji šalju jasnu poruku da njihove zabrane ne mogu spriječiti dobre ljude širom svijeta, posebno bosanskohercegovačku mladost u svijetu da se sjeća žrtava genocida u Prijedoru i svjedoče o njihovom stradanju.

Hvala Hamilton
Hamilton je jedini grad u bosanskoj dijaspori koji podržavanjem 31. maja Međunarodnog dana bijelih traka i 11 jula Dana komemorisanja žrtava genocida u Srebrenici institucionalno podržava bosansku kulturu pamćenja. Istovremeno Hamilton je jedini grad u bosanskoj dijaspori koji podržavanjem dva najznačajnija državna blagdana, 1. mart Dan nezavisnosti i 25. novembar Dan državnosti, podržava nezavisnu, suverenu, slobodnu, jedinstvenu državu BiH.

Institut za istraživanje genocida, Kanada