Posted by admin

 

Centralna kanadska komemoracija 24. godišnjice od genocida u Srebrenici

13. 07. 2019. u Windsoru u organizaciji Bosnake zajednice Windsor i pod pokroviteljstvom Instituta za istraživanje genocida Kanada i Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike je održana centralna kanadska komemoracija povodom 11. jula Dana sjećanja na genocid u Srebrenici. Na komemoraciji su govorili: Brian Masse, član Kanadskog parlamenta, prof dr. Jasmina Kalajdžić sa univerziteta u Windsoru, Suzana Vukić u ime Instituta za istraživanje genocida Kanada i Adnan ef. Balihodžić u ime Islamske zajednice. Prof. dr. Emir Ramić direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada je primio proklamaciju gradonačelnika Windsora. Brian Masse i Emir Ramić su zajedno sa kčerkama rano preminulog Senada Aličehajića položili cvijeće na spomen obilježje žrtvama genocida u Srebrenici u Kanadi.

Civilizacijska je obaveza i kulturna potreba razvijanje kulture sjećanja na žrtve genocida u i oko sigurne zone Ujedinjenih nacija Srebrenice, jula 1995. i cijeloj Republici Bosni i Hercegovini, ali i znatno šire, kako u Evropi, tako i u cijelom svijetu.. Bošnjaci, žrtve genocida imaju povijesnu dužnost pamćenja i podsjećanja na genocid, koji je nad njima počinjen. Nosioci ideologije i politike genocida, kao i izvršioci genocida, imaju historijsku odgovornost da osude ideologiju, politiku i praksu genocida i da zahtijevaju da se u tom procesu najodgovorniji primjereno kazne.

Sadašnja civilizacija mora omogućiti žrtvama genocida da ostvare pravo i na materjalno – financijsku nadoknadu za izvršeni genocid, Stoga pozivamo sve preživjele žrtve genocida da se obrate Vijeću sigurnosti UN, vodečim državama međunarodne zajednice, posebo SAD i Kanadi, kao i Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i entitetu Republika Srpska sa zahtijevom ostvarivanja navedenog prava.

Priznanje genocida u Srebrenici, kao jedinog genocida koji je izvršen u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, predstavlja temelj pomirenja u Bosni i Hercegovini i regionu, temelj bolje zajedničke budućnosti bosanskohercegovačkog društva i države i temelj evroatlanskih integracija Bosne i Hercegovine. Država u kojoj je izvršen genocid, pored više pokušaja, nije usvojila dokument o osudi genocida. Evroatlanska budućnost Bosne i Hercegovine podrazumjeva, pored ostalog, usvojanje rezolucije o osudi genocida, podrazumijeva razvijati sistem obrazovanja koji će učiti generacije da je na Republiku Bosnu i Hercegovinu izvršena višestruka agresija, a nad Bošnjacima genocid. Negiranje historijskih činjenica, koje su i sudskim presudama i političkim odlukama potvrđene, može rezultirati novim genocidom. Bez pouka iz prošlosti, bez istine i pravde, nema bolje budućnosti. Kakvu budućnost možemo očekivati bez pravde i istine? Onima koji negiraju genocid bilo bi bolje da se suoče s istinom, kako bi i njihova djeca imala sigurniju, bolju budućnost. Bolja budućnost zasnovana na učenju o genocidu, na institucionalizaciji kulture pamćenja, na istini i pravdi nema alternative. Zalaganje za obrazovanje o genocidu ostaju naše aktivnosti u kojima definitivno nećemo računati na sve one koji ponižavaju istinu i pravdu, te dehumaniziraju žrtve. Mlade generacije ćemo učiti o vrijednostima mira, vrijednostima kulture sjećanja, vrijednostima istine i pravde, vrijednostima ideje Bosne i bosanskog duha, ali i o kontinuiranoj antibosanskoj kampanji raznih političkih establišmenata u Bosni i Hercegovini.

Govor Suzane Vukić

Više Prije dvadeset četiri godine ove sedmice, srpske snage su izvršile genocid u malom gradu u srcu Evrope

Govor prof. dr. Jasminke Kalajdžić

Vise Speech for Windsor – with translation – July 8, 2019