Biram svijetlost slobodne Bosne, odbacujem tamu zarobljenog Svijeta
Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine pod vodstvom legendarnog Zmaja od Bosne, Husein-kapetana Gradaščevića je bio ustanak bosanskohercegovačkog čovjeka bez obzira na vjersku pripadnost, čovjeka koji je volio Ideju Bosne i Bosanski duh. Tim ustankom bosanskohercegovački čovjek se probudio iz više stotina godina dugog spavanja. Bošnjake su tada činili svi ljudi, prijatelji Ideje Bosne i Bosanskog duha bez obzira na etnicitet i vjeru. Oni su se prepoznali kao samostalni, autohtoni narod, koji pripada samo Bosni i Hercegovini, koji ima svoju, a ne tuđu historiju, kulturu, tradiciju, koji nisu Turci, i koji imaju samo jednu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Ustajući protiv Osmanskog carstva oni su ustali u odbranu teritorijalnog integriteta, nezavisnosti, samostalnosti, suverenosti, jedinstvenosti Bosne i Hercegovine. U vrijeme legendarnog Zmaja od Bosne, Bošnjaci su ustali protiv davanja teritorije Bosne i Hercegovine kneževini Srbiji.
Da se sada vratimo na naslov. Biram svijetlost slobodne Bosne zato što sam uvjeren da će se javiti ljudi, Bošnjaci poput Zmaja od Bosne i vratiti Bosnu i Hercegovinu u njenu teritorijalnu jedinstvenost, samostalnost, nezavisnost, suverenost u kojoj kao takvoj jedino može biti nastavljena egzistencija Ideje Bosne i Bosanskog duha. Odbacujem tamu otuđenog svijeta svijeta jer sam u više od jedne decenije egzistencije u njemu, spoznao pad čovjeka i civilizacije, pad prihvatanja, poštovanja, priznavanja, tolerisanja drugog i drugačijeg, pad Ideje Bosne i Bosanskog duha.
Pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine ima isti značaj kao i padanje Bosne i Hercegovine pod tursku vlast 400 godina ranije. Značio je bosansko svitanje i početak oslobađanja od turske vlasti. Institut za istraživanje genocida, Kanada prihvata prijedlog prof. dr. Omera Ibrahimagića, člana Međunarodnog ekspertnog Tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada da sve prosvjetne, kulturne i političke organizacije u Bosni i Hercegovini i dijaspori u svoj kalendar upišu ovaj datum, dan kada su Bošnjaci prvi put nakon 400 godina izabrali svog vladara te da se obilježava kao dan bosanskog svitanja, jednako važan kao i dan kada je izdata Povelja Kulina bana i državni bosanskohercegovački praznici.
Prije 182 godine proglašena autonomija BiH u sklopu Osmanskog carstva
Na današnji dan 12. septembra 1831. Husein Gradaščević, gradačački kapetan i ugledni Bošnjak, proglasio autonomiju Bosne i Hercegovine u sklopu Osmanskog cartsva. To je dan koji ima posebnu vrijednost za državnu povijest Bosne i Hercegovine. Tim događajem iz 19. stojeća je iskazano da u Bosni i Hercegovini postoji svijest o svojoj državi, te da se iz toga razvio koncept koji ćemo tek 90-ih godina 20. stojeća ostvariti internacionalnim priznavanjem Republike Bosne I Hercegovine kao 177. članice Ujedinjenih nacija, na koju ‘e odmah poslije internacionalnog priynanja biti iyvr[enja vi[estruka agresija i genocid.
Institut za istraživanje genocida, Kanada se sjeća i iskazuje zahvalnost ovome velikom bošnjačkom i bosanskohercegovačkom slobodaru.
Nadamo se da će doći trenutak kada ćemo u bosanskohercegovačkim gradovima, napraviti veliki spomenik u znak sjećanja na Huseina Gradaščevića – Zmaja od Bosne.
Pod vođstvom Husein kapetana u Pokretu za autonomiju po prvi put je okupljeno stanovništvo Bosne i Hercegovine, svih klasa i slojeva i svih konfesija u borbi za odbranu zemlje Bosne i Hercegovine i dobrobit cijeloga naroda.
Šta su htjeli Bošnjaci:
– da sami upravljuju svojom zemljom bez stranaca,
– da prisile sultana da promjeni svoju odluku o ustupanju teritorija s desne strane Drine Srbima,
– da prisile sultana da natjera Srbe da ponište sve kupoprodajne ugovore koje su pod prisilom napravili sa muslimanima u Smederevskom sandzaku,
– da sami biraju svoga gospodara, a da to sultan samo potvrdđuje i da sva pitanja koja se tiću Bosne i Hercegovine oni sami rješavaju, a pogotovo vojna pitanja jer njima ne odgovara opća regrutacija koju sultan uvodi, jer su svi Bošnjaci od 7 do 70 godina vojnici kada to zatreba.
“Nema više Bosne, a neće biti ni Bošnjaka, Huseine, gineš za državu koja nikad nije ni postajala, niti će.
Ima Bosne beglerbeze i Bošnjaka u njoj, bili su prije Vas i ako Bog da, biće i poslije Vas”.
Emir Ramic