Institut za istraživanje genocida, Kanada {IGK} podržava rad jedne od najvažnijih institucija u BiH u oblasti kulture pamćenja – Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995
IGK od samog početka podržava rad Muzeja zločina protiv čovječnosti i genocida. Država koja je pobjedila više agresija i genocid zaslužuje da ima svoju historiju o njenim najtežim trenucima na jednom mjestu. Naučno saznanje, stečeno naučnim istraživanjima o genocidu i drugim oblicima zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, pored naučnog doprinosa, najneposrednije je u funkciji izgradnje, očuvanja i razvoja mira, sloboda i prava, solidarnosti, uzajamnosti, itd, jednom riječju svih proklamovanih principa i vrijednosti u najvišim dokumentima Ujedinjenih nacija, čije uvažavanje i ugrađivanje u temelje ljudskog društva obezbjeđuje razvoj boljeg i pravednijeg svijeta, kao ideala kome treba da teži savremena civilizacija i kultura i ljudsko čovječanstvo. Iskreno se nadamo i duboko vjerujemo da će uposlenici i saradnici Muzeja zločina protiv čovječnosti i genocida u Sarajevu težiti ostvarenju i dostizanju naučne istine, kojom će se obezbijediti razvoj nauke i naučnog saznanja, ali i nauke, čija će saznanja doprinijeti razvoju plemenitijih odnosa među ljudima u ljudskoj zajednici i ljudskom društvu. IGK još jednom ističe da sticanje znanja o genocidu predstavlja efikasan način preispitivanja osnovnih moralnih pitanja i strukturirano istraživanje ljudskog ponašanja. Razmišljanje o ovim događajima pomaže u razvoju svijesti o vrijednostima pluralizma i podstiče prihvatanje različitosti u pluralističkom društvu. To je jako važno, ne da bismo relativizovali događaj, ono što se desilo to se ne može promjeniti, nego da bismo prevenirali buduće eventualne genocide, da bismo razumjeli kako je uopšte u ljudskom društvu moguće da se desi genocid i da bismo s tim znanjem umjeli da sprječimo buduće takve događaje.Obrazovanje i vaspitanje u procesu učenja su bitne komponente socijalizacije, u kojoj se usvajaju određena znanja, vrijednosti, norme, običaji i kultura u funkciji sjećanja i trajnog pamćenja. To je trajna obaveza sadašnjih generacija prema svim žrtvama genocida. Zato je misija Muzeja zločina protiv čovječnosti i genocida u Sarjevu veoma važna za budućnost ne samo BiH, već i Evrope i Svijeta. Tu izuzetno važnu misiju moramo svi pomoći. Muzej treba da bude mjesto susreta ljudi, istraživača, kulturnih radnika u ume zajedničkih napora za bolju budućnost za budućnost bez ratova, agresije, genocida. Muzej treba da bude državna institucija jer realizacijom svoje misije Muzej najviše pomaže boljoj budućnosti bosanskohercegovačke države.
Član Internacionalnog ekspertnog tima IGK, Armin Čusto je posjetio Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995. U razgovoru sa kustosom muzeja Nermom Ljutić, ista je predstavila ciljeve muzeja i naglasila je da u budućem radu postoji plan da se od muzeja napravi naučno – istraživački centar, tako da će svaki grad imati svoj prostor u kojem će biti zabilježena sva dešavanja u periodu 92-95, te brojem optuženih, osuđenih i puštenim na slobodu. Armin Čusto je također u svoje ime i ime direktora Instituta za istraživanje zločina genocida Kanada dr. Emira Ramića čestitao rukovodstvu muzeja na predanom radu u borbi za istinu i pravdu, i potrebi da se o genocidu konstantno priča, istražuje, dokumentuje, kako nebi došli u situaciju da bude predmetom zaborava. U radnoj posjeti i obilasku muzeja priustovao je i predsjednik Antydejton grupe Nihad Alićković, gdje je naglašena potreba jasnog i definisanog djelovanja u borbi za državu Bosnu i Hercegovini, a posebno zaštiti porodica koji su agresiji i genocidu ostali bez dvojih najmilijih, sjećanju na sve žrtve genocida, obiježavanju svih datuma od značaja za državu Bosnu i Hercegovinu. Institut za istraživanje zločina genocida Kanada će u potpunosti stojati na raspolaganju muzeju i sa svojim ekspertnom timom pomoći muzeju u ostvarivanju ciljeva ali i zajedničkoj borbi protiv grupa i pojedinaca koji negiraju genocid.
IGK
