OTVORENO PISMO SJEVERNOAMERIČKIH BOŠNJAKA PREDSJEDNIŠTVU BOSNE I HERCEGOVINE
Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike {KBSA} u saradnji sa Institutom za istraživanje genocida, Kanada {IGK}, te uz podršku američkih i kanadskih organizacija i intelektualaca javno upozorava sve političke subjekte u državi Bosni i Hercegovini, a posebno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine da je Sutorina dio državnog bosanskohercegovačkog teritorija, te da niko nema pravo na potpisivanje dokumenata u ime bosanskohercegovačke države i njenih građana, koji utiču na njen teritorijalni integritet, suverenitet, političku nezavisnost i internacionalni subjektivitet.
Vise: Otvoreno pismo IGK i KBSA 10.9.2014
Ovo je informacija koja je nedostajala Komisiji koja je utvrđivala čija je Sutorina a koja nedvosmisleno ukazuje stav nove vlasti prema tom pitanju. Sa ovom spoznajom jasno je da je Avnoj-evskim granicama za BiH odeređeno da se imaju uzeti njene granice određene Berlinskim kongresom i sa kojim je BiH ušla u Kraljevinu SHS a to je sa dva izlaza na more: Neum i Sutorina. Ovo je izuzetno važno za buduće odlučivanje internacionalnog suda pravde o pitanju Sutorine.
Na sjednici AVNOJ-a februara, 1945. godine, granice republika su definirane na sljedeči način:
1. Slovenija, u granicama Dravske banovine.
2. Hrvatska, u granicama Savske banovine sa 13 kotara iz Primorske banovine i kotara Dubrovnik iz Zetske banovine.
3. BiH, u granicama definiranim na Berlinskom Kongresu.
4. Srbija, u granicama prije balkanskog rata, sa kotarima uzetim Bugarskoj, definiranim mirovnim sporazumom u versaju.
5. Makedonija, jugoslavenski teritorij južno od Kačanika i Ristovca.
6. Crna gora, u granicama prije balkanskog rata sa kotarima Berane i Kostor, i Plav i Gusinje.
Zakonodavni rad Predsjedništva AVNOJ-a i Predsjedništva privremene narodne skupstine DFJ (19 novembra 1944-27 oktobra 1945), po stenografskim bilješkama i drugim izvorima [Beograd:Prezidijum Narodne Skupstine FNRJ, 1951, str.58]
Naučni dokazi o vlasništvu BiH nad Sutorinom. Tek 1948 se pojavljuju prve karte koje Sutorinu ucrtavaju unutar Crne Gore i to nakon neformalnog razgovora Đure Pucara Starog sa crnogorskim političarem Blažom Jovanovićem. Vjekovima unazad Sutorina je ucrtavana na kartama kao Bosnin izlaz na otvoreno more. Ni jedan argumenat ne vidim da naši političari daju Crnoj Gori nešto što i Crnogorci znaju da nije njihovo. Treba zadržati dobrosusjedske odnose sa Crnom Gorom ali tražiti međunarodnu arbitražu po pitanju Sutorine a dokazi su na strani BiH. Ne postoji razlog da dajemo ono što je naše da bi zadovoljili Crnu Goru.
Pročitati puni tekst koji se nalazi kad kliknete na link na hrvatskom od 27-55 strane.
Vise: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=115777
