30.08. 2014.
Povodom 30. augusta, Međunarodnog dana nestalih osoba
Pitanje nestalih osoba je najznačajnije pitanje ljudskih prava i sloboda u BiH
Ukupni broj osoba koje se još vode kao nestale u BiH je oko 9000 što je oko jedna trećina svih nestalih osoba u regionu osim BiH, što jasno govori o razmjerama zločina agresije i genocida u BiH. Svaki deseti nestali u BiH je iz Prijedora, što jasno govori o razmjerama genocida u Prijedoru.
Povodom Dana nestalih osoba, Institut za istraživanje genocida, Kanada se sjeća i odaje počast nestalim čije su sudbine i mjesto stradanja nepoznati, kao rezultat zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i teških kršenja osnovnih ljudskih prava i sloboda. Istovremeno još jednom pozivamo na veču ozbiljnost bosanskohercegovačkog i internacionalnog političkog faktora u procesu rješavnja ovog najvažnijeg pitanja ljudskih prava i sloboda.
Jedna od najtežih posljedica agresija na Republiku BiH i genocida nad njenim građanim jeste nestanak više od 30.000 bosanskohercegovačkih građana. Nakon agresija i genocida do danas na području BiH pronađeno je i ekshumirano više od 24.000 posmrtnih ostataka. Još uvijek između 8.500 do 9.000 osoba se vode kao nestale a njihove porodice nastavljaju da žive u neizvjesnosti, bolu i nadi da će dobiti vijesti o sudbini svojih nestalih srodnika.
Ratifikacija Međunarodne konvencije o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka od strane države BiH i početne aktivnosti na priznavanju nadležnosti Komiteta za prisilne nestanke od BiH su nedovoljne mjere političkog establišmenta države BiH u ovoj veoma značajnoj oblasti. Porodice nestalih traže potpunu istinu o zločinima i potpunu pravdu za žrtve zločina. Pozivamo sve one koji još uvijek tragaju za svojim nestalim članovima da nastave vršiti pritisak na politički establišment BiH i svijetske vlade.
Na ovaj dan želimo podsjetiti da nadležne institucije u BiH ne čine dovoljno da se ovo pitanje konačno riješi. Pred BiH je ključni izazov pronalaska svih nestalih osoba budući da je sve manje relevantnih informacija o njihovom nestanku. Drugi izazov je procesuiranje nalogodovaca i izvršilaca ratnih zločina koji, sasvim je sigurno, imaju informacije o nestalim osobama. Pozivamo i apelujemo na one koji imaju pouzdanu informaciju o lokaciji potencijalnih grobnica da se jave Institutu za nestale osobe.
Anticivilizacijski, nekulturno, sramno i ponižavajuće ne samo za žrtve agresije i genocida u BiH, već za svakog iskrenog prijatelja istine o tim zločinima i pravde za žrtve tih zločina je koncert Svetlane Ražnatović Cece, supruge ratnog zločina Željka Ražnatovića Arkana koji je u toku srpske agresije na RBiH mučio, ubijao, zarobljavao, ponižavao Bošnjake na Međunarodni dan nestalih. Ona će pjevati i slaviti zločin onih koji su naređivali i izvršavali največe zločine poslije holokausta u Evropi, zločine agresije na međunarodno priznatu, samostalnu, nezavisnu državu RBiH i njeno društvo, zločine genocida, ekocida, etnocida, urbicida kulturocida, elitocida, mučenja u koncentracionim logorima smrti, silovanjima i nasilnim protjerivanjima. Koncert će biti u Lukavici u kojoj je bio logor „Kula“ u koji su odvedeni Bošnjaci sa Dobrinje koja je bila na liniji razgraničenja sa srpskim agresorom.
Na kraju još jednom istićemo činjenicu da potpuna istina o agresiji na RBiH i potpuna istina o genocidu nad njenim građnima, te potpuna pravda za žrtve tih zločina je najsnažniji poticaj u procesu uspostavljanja povjerenja i izgradnji demokratskog društva u BiH, regionu i Evropi.
Emir Ramić
Institut za istraživanje genocida, Kanada
