Rezultati istraživanja doprinose razvoju, prije svega, nauke o genocidu, kao i satisfakcije ovozemaljske za preživjele žrtve genocida
Na Rektoratu Univerziteta u Sarajevu su promovirane knjige “Zločini ustanika u Ljutočkoj dolini” i “U opsadi 1201 dan” autora Muje Begića, “Iskustva odbrane Bosne i Hercegovine” autora Muharema Krese, te “Ćosićev rat” – zbornik radova s naučne rasprave o knjizi “Bosanski rat”, Dobrice Ćosića.
Knjige govore o političkoj i vojnoj historiji Bosne i Hercegovine, ideologiji, politici i praksi zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, o osvajačkim agresorskim ratovima protiv BiH – kazao je prof. dr. Smail Čekić, koji je bio moderator promocije.
Naglasio je da knjige također govore o iskustvu u odbrani Bosne i Hercegovine, o antifašizmu kao temeljnoj inspiraciji i univerzalnoj vrijednosti u BiH, o zločinu genocida, žrtvama genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, falsificiranju historijskih činjenica o BiH, posebno historijskih činjenica o događajima na kraju 20. stoljeća.
Ove knjige, kao i sve druge predstavljaju značajan naučni doprinos upotpunjavanju i razvoju naučnih saznanja o zločinu protiv čovječnosti i međunarodnog prava, a što je u funkciji afirmacije i razvoja predmeta i metoda nauke o genocidu i njenih određenih naučnih disciplina u okviru društvenih i humanističkih nauka – kazao je Čekić.
Govoreći o knjizi “Zločin ustanika u Ljutočkoj dolini”, autor Begić je pojasnio da su u Drugom svjetskom ratu, na prostoru Kulenvakufskog kraja, ustaničke/partizanske jedinice izvršile zločin nad više od 2.000 Bošnjaka.
Taj zločin je sistematski zataškan od poslijeratne vlasti u Jugoslaviji, o njemu se nije značajno ni pisalo, a niti su žrtve ikada pronađene, ekshumirane, identificirane. Nikada im nije klanjana dženaza, ni odana počast. Počinioci tog zločina nisu nikada procesuirani, jednostavno je taj zločin trebao da se zataška i da nikada ne vidi svjetlo dana – rekao je Begić.
U partizanskoj publicistici, pojašnjava Begić, ove su zločine nazivali “incidentima, akcijom neodgovornih elemenata” uz obavezno umanjivanje broja žrtava i prešućivanje imenovanja najodgovornijih zločinaca, te pripisivanju zločina “koji su činili samo ‘loši’, Nijemci, ustaše, četnici, domobrani, a nikako dobri ‘ustanici-partizani'”.
Također, Begić je istraživao i pisao o opsadi bihaćkog kraja, koji je bio zaštićena zona, a ta opsada je trajala 1201 dan, te govori o zločinima i dimenziji zločina koji je počinjen u toj zaštićenoj zoni.
Knjige nose i poruku za budućnost, upravo potrebe zadovoljenja pravde, tu je ljudska i civilizacijska poruka da se zločin nikada i nikome ne desi kao što se desio nad Bošnjacima – kazao je Begić.
Analizirajući historiju BiH, prof.dr. Enver imamović je kazao da je historija BiH ispunjena ratovima, nemirima, pobunama, te da sve što se piše o njoj je malo.
Pojasnio je da je pozicija BiH takva da su preko nje prolazile razne vojske, napadana je iz puno razloga, što zbog strateškog položaja ali i bogatstva, te su kroz historiju svih pohoda, ostale naslage raznih naroda i vjera.
Zato danas BiH, u kontekstu ne samo Evrope nego i svijeta, predstavlja izuzetno rijetku geografsku zonu gdje je nataloženo svega iz prošlosti – kazao je Imamović.
Istakao je da i su i ove knjige pouka za pokoljenja o tome šta donosi rat, nemir.
Knjige su objavljene u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, a promotori su, pored autora, bili profesori doktori Faruk Mekić prorektor UNSA, Muhamed Filipović, Adil Kulenović, Enver Imamović, Vahid Karavelić, Izudin Saračević, Fikret Bečirović, Safet Halilović i Esad Bajtal.
http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=1828&Itemid=348&lang=bosanski
https://www.facebook.com/photo.php?v=10152044938884608&set=vb.101769679607&type=3&theater
