Saopćenje povodom hapšenja zločinaca u PD

10479196_10152554781714608_2312242187201848307_n (1)1506004_10152592628134608_4602218592387402239_n

17. 11. 2014.

Zadatak internacionalnih i nacionalnih sudskih subjekata nije suhoparno arhiviranje zločina u Prijedoru, već pravno – sudsko priznanje zločina koji u sebe pored genocida uključuje i agresiju, ekocid, etnocid, urbicid, kulturocid, elitocid i sociocid

Institut za istraživanje genocida, Kanada {IGK} pozdravlja hapšenje dvanaest zločinaca osumnjičenih za ubistva, mučenja, silovanja i druge torture kao i pljačku i uništavanje imovine Bošnjaka u selu Zecovi opština Prijedor. U ovom agresivno genocidnom zločinačkom napadu ubijeno je više od 150 žrtava, tijela većeg broja ubijenih su pronađena prošle godine u masovnoj grobnici Tomašica dok za tijelima više desetina ostalih žrtava se još uvijek traga.

Monstruozni zločini kao dio udruženog poduhvata srpskih vojnih, paravojnih i policijskih snaga i Kriznog štaba su počinjeni u julu 1992. godine, a nakon čega su tijela ubijenih uklonjena u masovnu grobnicu za kojom se još uvijek traga.
Ovim hapšenjima otvara se put kao istini o strašnim zločinima na Mataruškom brdu u Prijedoru na kome je u julu mjesecu 1992. godine ubijeno više od 1800 nedužnih civila. Za zločine na Mataruškom brdu još nije podignuta ni jedna optužnica.Vjerujemo da navedena hapšenja predstavljaju početak istine o genocidu u Prijedoru i pravde za žrtve tog zločina. Samo istina o genocidu u Prijedoru i pravda za žrtve tog zločina može otvoriti nadu za bolju budućnost Prijedora i Bosne i Hercegovine.
IGK još jednom upozorava da je u Prijedoru izvršen najteži zločin protiv čovjeka i civilizacije, zločin genocida koji je kao dio sistematskog, udruženog poduhvata Kriznog štaba opštine Prijedor, vojnih i paravojnih snaga i policije imao cilj potpuno očistiti Prijedor od večinskog Bošnjačkog i Hrvatskog stanovništva, kao dio strategije stvaranja srpske države na račun podjele međunarodno priznate, nezavisne, suverene države Bosne i Hercegovine. Takođe još jednom podsječamo da genocid u Prijedoru uključuje najstrašnije oblike zločina kao što su agresija, kulturucid, ekocid, etnocid, urbicid, elitocid, sociocid.
Međunarodni krivični tribunal za područije bivše Jugoslavije je formiran poslije otkrivenih stravičnih, zdravom ljudskom umu neshvatljivih zločina, u koncentracionom logoru smrti Omarska. Največi broj presuda na Međunarodnom krivičnom tribunalu za područije bivše Jugoslavije odnosi se na genocid u Prijedoru. Tužba Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid u velikom dijeliu je bila zasnovana na svjedočanstvima žrtava genocida u Prijedoru. Zato jedan od osnovnih zadataka Međunarodnog krivičnog tribunala za područije bivše Jugoslavije nije suhoparno arhiviranje zločina u Prijedoru, već pravno – sudsko priznanje zločina koji u sebe pored genocida uključuje i agresiju, ekocid, etnocid, urbicid, kulturocid, elitocid i sociocid. Socijalne, etičke, političke, antropološke, konačno, filozofske implikacije genocida u Prijedoru jesu toliko raznovrsne i nepresušne, da o njima treba pisati što više novih i novih tekstova, i uklapati ih u kontekst realnih zbivanja. Jer genocid u Prijedoru nije historijska tema, ni tema historije. Naprotiv, čitava ljudska posebno evropska, i osobito balkanska budućnost mora biti prinuđena da sebe odredi prema zločinu genocida u Prijedoru. A to određenje ljudske i civlilizacijske budućnosti u ime istine i pravde, ne osvete, je nemoguće bez pravnog – sudskog dokaza genocida. Zato mi nikada nećemo zaboraviti genocid u Prijedoru u ime onih koji su protjerani iz voljenog grada, u ime silovanih Prijedorčanki, u ime onih koji su čekali smaknuće svake sekunde u koncentracionim logorima smrti, u ime onih koji su bespomoćno gledali zločin nad svojim najbližim, u ime prijedorskih mrtvih, u ime grada koji je izgubio obrise grada. Prijedorske žrtve imaju pravo na pravdu i istinu. Prijedorski zločinci imaju pravo na kaznu.
IGK diže svoj glas za odbranu prava žrtava i svjedoka agresije i genocida u Prijedoru, upozorava na kontinuirano kršenje odredaba međunarodnih pravnih normi od strane predstavnika općinske vlasti i traži da se isti procesuiraju i adekvatno kazne. Niko nema pravo da žrtvama i svjedocima genocida zabranjuje sjećanje na zločin, pravo na istinu i pravdu. Dok se ne ispoštuje pravedna borba žrtava i svjedoka agresije i genocida nema pomirenja i sretnije zajedničke budućnosti građana Prijedora. Žrtve date za slobodu se ne smiju i neće ponižavati. Vrijeđanje žrtava i svijedoka agresije i genocida u Prijedoru je nastavak genocida, nastavak ponižavanja ljudi na nacionalnoj i vjerskoj, osnovi. Oni koji javno, grubo i politički nekorektno negiraju i omalovažavaju potrebu žrtava da se na dostojanstven način sjete svojih nedužno stradalih moraju otići sa pozicija koje obnašaju, u ime novog Prijedora, nove Bosne i Hercegovine, u ime ponovnog vraćanja Ideje Bosne i Bosanskog duha u Prijedor.

Institut za istraživanje genocida, Kanada