Sjećaš li se Višegrada?

2hqt9jl

Sjećaš li se Višegrada? – Da se nikada ne zaboravi genocid u Višegradu

Sve dok se oni negiraju genocid mi ćemo ih tući naučnom i sudskom istinom. Ovaj serijal, autora profesora Emira Ramića, direktora Instituta za istraživanje genocida, Kanada je zasnovan na naučno verifikovanim saznanjima i bitnim rezultatima naučnih istraživanja brojnih i eminentnih istraživača genocida i drugih oblika zločina protiv čovjećnosti i međunarodnog prava u Evropi i svijetu.

Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju je okarakterisao zločin u kući Mehe i Derviše Aljić u Višegradu kao “najstrašnije djelo i najveću pojedinačnu povredu humanosti u ratu” . U višegradskom naselju Bikavac u kući Mehe i Derviše Aljić, 27 juna 1992. pripadnici vojske i policije Republike Srpske su zatočili, a potom zapalili više od 70 bošnjačkih žena i djece.  Slična tragedija i gnusan zločin se također desio 14. juna 1992. godine u višegradskoj Pionirskoj ulici, kad je u kući Adema Omeragića spaljeno više od 70 bošnjačkih žena, djece i staraca. Kuća Mehe i Derviše Aljić je bila poprište zločina koje je haški sud okarakterisao kao “najstrašnije djelo i najveću pojedinačnu povredu humanosti u ratu.  Prema  evidenciji Udruženja “Žena žrtva rata”, na području opštine Višegrad postoji sedam-osam “živih lomača”. Prema do sadA pravosnažnim presudama Višegrad je  živih lomača. Međunarodni tribunal za ratne zločine i Sud BiH do sada su za zločine u Višegradu krivim proglasili osam pripadnika vojnih, paravojnih i policijskih snaga Republike Srpske. Milan Lukić osuđen je na doživotnu robiju, Sredoje Lukić na 30 godina zatvora, Momir Savić na 18, Mitar Vasiljević 15, Boban Šimšić i Novo Rajak na 14 godina, Željko Lelek na 13, a Nenad Tanasković na 12 (presuda mu je u žalbenom postupku smanjena na osam godina).  Osuđene zločince Milana i Sredoja Lukića, te Mitra Vasiljevića, Haški tribunal teretio je za “istrebljenje velikog broja civila, uključujući žene, djecu i starce”. Bošnjačka sveta obaveza je borba za istinu i pravdu. Najveća dužnost naučno istraživačkih ustanova prema žrtvama je da ne šute, da istražuju i govore istinu da argumentima dokuće pravdu.

 

Vise: Da-se-ne-zaboravi-Genocid-u-Visegradu