Knjiga „Mama, hier gibt es Licht“ (“Mama, ovdje ima svjetla“}
Inspiracija za ovu kjnigu nisu samo moji strahoviti dodživljaji u Bišćanima i Prijedoru 1992, u toku etničkog čišćenja kojeg su počinile vojne i policijske snage bosanskih srba , nego i moj apel za borbu protiv ratova na Balkanu i u Euvropi,gdje je nazionalizmus još duboko ukorijenjen. Ovom knjigom želim da sačuvam naše divne uspomene na dobre ljudei lijep život u Bišćanima i Prijedoru do 1992.Istovremeno želim sačuvati od zaborava i jedno strašno vrijeme ratnih strahota, stradanja, teških sudbina i ratnih zločina te podstaknem i druge preživjele da krenu istim putem kako bi potpuna istina izašla na svjetlo dana. Ova kjniga je moja dužnost, kao preživjele osobe.Da šutim bilo bi kao da sam svojom rukom ubila svoje najmilije, svoje komšije, svoje školske drugove i radne kolege, svih 260 civilnih žrtava rata iz rodnih Bišćana i 3176 na zvjerski način ubijenih prijedorčana nesrpske nacionalnosti. Na ovaj način ostavljam dokument za budućnost koji će svjedočiti, generacijama koje dolaze, o životu i smrti, o ljubavi i rastanku, o čežnji za nekim prošlim vremenima, o izgubljenoj sreći, o dobrim ljudima koji više nema, o neljudima kojii su počinili stravične zločine.
Iz knjige
„Po Bišćanskim ulicama, baštama i igralištima sam tražila ,među svirepo ubijenim 260 Bišćanaca članove svoje porodice. Svoga muža sam pronašla,pokrila bijelim čaršavom i pobjegla sa svoje dvoje male djece pred zvijerima koje su mi bile za petama. Mada sam sebi obećala da nikada više nazad u Prijedor neću,odlazim deset godina kasnije prvi put u Bišćane gdje mi samo ona imena na mezarlucima naših zivilnih žrtava potvrđuju da sam ja stvarno u selu koje se moj zavičaj zove. 18 godine poslije, moj sin koji je tada imao 20 mjeseci, spušta svojom rukom u mezar posmrtne ostatke svoga oca, nadjene u jednoj od mnogih masovnih grobnica u Prijedoru, sa riječima: „Kako bi ja sretan bio da sam te mogao imati i upoznati“ „
O autoru
Mirveta .Mrkalj –Durben je rođena 1964 u Bišćanima kod Prijedora.
Danas živi u Njemačkoj gdje radi kao tumač i prevodioc.
Angažovana je u Službi za migraciju kod Caritas Udruženja Rhein-Mosel-Ahr e.V.
Član je Međunarodne Organizacije za ljudska prava u Njemačkoj (IGFM). i Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada {IGK}
Šta su rekli o knjzi:
Gospodja Katrin Bornmüller, Predsjednica Njemačke Sekcije. Međunarodne Organizacije za ljudska Prava, IGFM
„Rat stravičnog i bez smislenog ubijanja
Međunarodna organizacija za ljudska prava IGFM, koja je 1972 godine osnovana da pomaže progonjenim ljudima u diktatorskim režimima i da štiti ljudska prava, je ponosna da je njen član Mirveta Mrkalj-Durben napisala kjnigu o njenim stravičnim doživljajima u Prijedoru. Te strahote koje je teško sebi predstaviti opisuje ova kjniga uvjerljivo. Ja želim da posebno ti Počinioci ovih strahota dođu do razuma i napokon prestanu ovo besmisleno ubijanje i mučenje. Neka im Bog podari više miroljubivosti i smisla za pravdu .IGFM se bori za to. Svako ko u slobodi živi treba da pročita ovu knjigu, da bih mogao shvatiti, kako je dobro onima koji žive u slobodi. Ova knjiga je obaveza nas sviju.
Wittlich, 28.03.2014
Knjiga “Mama, ovdje ima svjetla“ je prva knjiga koja kroz autobiografsko kazivanje autora opisuje genocid u selu Biščani, Prijedor, BiH. Autor Mirveta .Mrkalj –Durben je članica Internacionalnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada. Institut se zahvaljuje Mirveti na izuzetno značajnom i hrabrom doprinosu istini o genocidu u Prijedoru i pravdi za žrtve tog zločina. Mirveta je primjer kako se preživjele žrtve i svijedoci genocida u Prijedoru trebaju odnositi prema zločinu koji je uzdrmao savjest čovječanstva.
Do sada imamo samo jednu presudu za ubistva 1.800 ljudi u periodu od 20. do 25 jula 1992. godine na Mataruškom brdu, sela Bišćani, Rizvanovići, Rakovćani, Čarakovo, Zecovi, Hambarine. Najveći broj tih ratih zločinaca nije ni priveden pred lice pravde. U tim zločinima je učestvovalo preko 2.000 vojnika entiteta RS.
Predgovor – Mirsad Duratović, Predsjednik Udruženja logoraša “Prijedor 92”