Malo poznate sudske presude Haškog tribunala koje imaju historijsku vrijednost i koje su veliki doprinos međunarodnom pravu, međunarodnoj pravdi i nauci o genocidu.
Donesene su tri presude za agresiju Srbije na na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
1. Sudski proces Brđanin, presuđen međunarodni konflikt, odnosno agresija Srbije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
2. Sudski proces Tadić, presuđen međunarodni konflikt, odnosno agresija Srbije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
3. Sudski proces Čelebići, presuđen međunarodni konflikt, odnosno agresija Srbije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
4. Takođe treba podsjetiti da je u presudi Martić za udruženi zločinački poduhvati su presuđeni Milošević, Karadžić i Mladić.
Agresija Hrvatske na Republiku Bosnu i Hercegovinu presuđena u procesima Aleksovski, Blaškić, Kordić, Martinovič, Naletić, Prlić i drugi. Udruženi zločinački poduhvat je dokazivan i dokazan u procesu Prlić. To je bila velika borba da sudije Haškog tribunala presude agresiju, posebno što su prvostepene presude za Tadica i Aleksovskog odmah na početku rada Haškog tribunala bile pogubne za nas, jer je prvostepenim presudama navedeno da nije bilo agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Haški tribunal je to poslije u drugostepenim presudama promijenio i pravosnažno utvrdio obje agresije, agresiju Srbije i Hrvatske na Republiku Bosnu i Hercegovinu. To je jedno od najvećih dostignuća Haškog tribunala.
Treba razlikovati Haške presude kada se govori međunarodnom konfliktu i udruženi zločinački poduhvat. Udruženi zločinački poduhvat je oblik krivične – personalne odgovornosti onog protiv koja je podignuta optužnica, a dokazivanje agresije je sveobuhvatnije jer treba dokazati involviranost jedne države ,tj. Srbije i Hrvatske u rat u Bosni i Hercegovini. Neshvatljivo je da su sudska vijeća na bazi skoro istih dokaza imala različita mišljena oko učesnika udruženog zločinačkog poduhvata. Kako je moguće da 8 sudija (tri u prvostepenom i 5 u drugostepenom ) 2007. i 2008. utvrde da je Milošević predvodio udruženi zločinački poduhvat sa Karadžićem i Mladićem u presudi protiv Milana Martića, te utvrdi da je udruženi zločinački poduhvat bio u cilju stvaranja veliko srpske države od trećine Hrvatske i velikih dijelova Republike Bosne i Hercegovine ,a onda sudska vijeća u procesima Karadžiću i Mladiću izostave Miloševića. Korejanski sudija Kvon je izuzeo mišljenje da je Milošević bio dio udruženog zločinačkog poduhvata u međupresudi protiv S.Milosevica,a onda je to kao predsjedajuci vijeća u slučaju Karadzic isto uradio nije promijenio mišljenje iz slučaja Miloševića, a Holandski sudija Ori je izuzeo Miloševića kao predsjedavajući u slučaju Mladić, a znamo da je Ori bio predsjedavajući u slučaju Stanišić i Simatović kada su obojica oslobođeni i kada je presuda poništena, a znamo da je Milošević bio u tom slučaju bio na čelu udruženog zločinačkog poduhvata. Ovdje se radi o pravnom nonsensu, ali je prilikom utvrđivanja članova udruženog zločinačkog poduhvata sudijama ostavljeno pravo da u svakom slučaju donose samostalne odluke, dok kod utvrđivanja međunarodnog konflikta – agresije sudije moraju slijediti sudsku praksu, što je napisano u nizu presuda i samo u posebnim slučajevima pravde im je dozvoljeno da mijenjaju već utvrđene presude o agresiji i to se nije desilo. Utvrđena je agresija Srbije i Hrvatske.Možda je izostavljanje Miloševića i udruženog zločinačkog poduhvata iz slučaja Karadžić i Mladić najbolje objasnio Alan Tiger, tužilac u oba predmeta, koji je rekao da izostavljanje Miloševića iz udruženog zločinačkog poduhvata ne znači da je Milošević amnestiran ili neka institucija ili entitet, nego da su u konkretnim slučajevima sudije procijenile da Milošević nije u udruženom zločinačkom poduhvatu. Kako dio sudija misli da je Milošević dio udruženog zločinačkog poduhvata, a dio ne misli. To je dio sudskog uvjerenja i ove sudije će ostati zabilježene kao sudije koje su promijenile sudsku praksu da je Milošević bio dio udruženog zločinačkog poduhvata.
Sudski proces Tadić, presuđen međunarodni konflikt, odnosno agresija Srbije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Sudski proces Brđanin, presuđen međunarodni konflikt, odnosno agresija Srbije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
presuda BRDJANIN
Sudski proces Čelebići, presuđen međunarodni konflikt, odnosno agresija Srbije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Takođe treba podsjetiti da je u presudi Martić za udruženi zločinački poduhvati su presuđeni Milošević, Karadžić i Mladić.
Agresija Hrvatske na Republiku Bosnu i Hercegovinu presuđena u procesima Aleksovski, Blaškić, Kordić, Martinovič, Naletić, Prlić i drugi. Udruženi zločinački poduhvat je dokazivan i dokazan u procesu Prlić. To je bila velika borba da sudije Haškog tribunala presude agresiju, posebno što su prvostepene presude za Tadica i Aleksovskog odmah na početku rada Haškog tribunala bile pogubne za nas, jer je prvostepenim presudama navedeno da nije bilo agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Haški tribunal je to poslije u drugostepenim presudama promijenio i pravosnažno utvrdio obje agresije, agresiju Srbije i Hrvatske na Republiku Bosnu i Hercegovinu. To je jedno od najvećih dostignuća Haškog tribunala.
